Ljudska prava

Ljudska prava, demokratija i vladavina prava su ključne vrednosti za Evropsku uniju.

EU teži ka obezbeđivanju da sva ljudska prava – bilo građanska, politička, ekonomska, socijalna ili kulturna – budu poštovana svugde, kao što je naglašeno u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i ponovo potvrđeno na Svetskoj konferenciji o ljudskim pravima održanoj 1993. Ona takođe promoviše prava žena, dece, osoba koje pripadaju manjinskim zajednicama, kao i raseljenih lica.    

Lisabonski sporazum, koji definiše pravne i institucionalne osnove za EU, jasno navodi da EU treba da se vodi sledećim principima: demokratija, vladavina prava, univerzalnost i individualnost ljudskih prava i osnovnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, princip jednakosti i solidarnosti, i poštovanje principa Poglavlja Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo. Ovi principi su ojačani u Poglavlju EU o osnovnim pravima, koje sva ova prava objedinjuje u jednan tekst.

Iako EU u celini ima dobar učinak u pogledu ljudskih prava, ona nije zadovoljna. Potrebna je borba protiv rasizma, ksenofobije i drugih vrsta diskriminacije na osnovu religije, pola, invaliditeta i seksualnog opredeljenja. EU je naročito zabrinuta za ljudska prava u vezi sa azilom i migracijom.

Unija je podršku ljudskim pravima i demokratiji  učinila centralnim aspektom svoje politike spoljnih odnosa . U toku je niz programa i aktivnosti, uključujući:

Podrška ljudskim pravima i demokratiji se ne uzima uvek u obzir prilikom procesa odlučivanja, i kada se primenjuju politike. Na primer, svi ugovori o trgovini i saradnji sadrže klauzulu koja naglašava da su ljudska prava suštinski element između strana.

Preko Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) dostupno je oko 1,1 milijarde evra sredstava za period od 2007. do 2013. za pomoć lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama u afirmaciji ljudskih prava širom sveta.