EU je podržala pripremu novog Strateškog okvira za reformu javne uprave BiH (PAR) uz stručnu pomoć organizacije SIGMA koju je finansirala EU, kao i Strategije upravljanja javnim finansijama (PFM). Istovremeno, EU je podržavala Ured koordinatora za reformu javne uprave (PARCO) u BiH, kako bi stvorila preduslove za početak i neometanu provedbu Strateškog okvira za PAR. EU podržava i mlade državne službenike u Bosni i Hercegovini osiguravajući im specijalne obuke putem Programa EU za mlade profesionalce u BiH. 

Ostali tekući projekti usmjereni su na unapređenje interne finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC), jačanje Odjela za internu reviziju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, sistem javnih nabavki, pomoć pri uvođenju elektronskog potpisa i izdavanju kvalificiranog digitalnog certifikata, unapređenje podataka o javnom zapošljavanju kroz uspostavu dvaju entitetskih centralnih registara zaposlenih u javnom sektoru, jačanje upravljanja ljudskim resursima i unapređenje pripreme i provedbe Programa ekonomskih reformi. 

EU snažno podržava statistički sistem Bosne i Hercegovine kroz projekte usmjerene na jačanje institucionalnih kapaciteta statističkog sistema i dalje usklađivanje statistike u BiH sa standardima EU. 

EU podržava i sve parlamentarne nivoe u BiH kroz uzastopne „twinning“ projekte i osiguravanje odgovarajuće opreme uključujući servere, tehničku i logističku opremu za podršku usklađivanju zakonodavstva i nadzornoj ulozi parlamenata u BiH. 

EU je pružala kontinuiranu podršku razvoju modernog pravosuđa u BiH s naglaskom na korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija i upravljanju učinkom s ciljem pružanja boljih, bržih i transparentnijih usluga građanima. Podrška EU je obuhvatala i ulaganja u infrastrukturu, kao i kapitalna ulaganja u sudove i tužilaštva. EU je značajno angažirana i na poboljšanju uslova i znanja u oblasti izvršenja krivičnih sankcija. 

Kapaciteti pravosuđa za procesuiranje predmeta ratnih zločina osnaženi su sa oko 15 miliona eura pomoći za plate i materijalne troškove sudova i tužilaštava u cijeloj Bosni i Hercegovini. EU podržava praćenje procesuiranja predmeta ratnih zločina. EU također osigurava bespovratna sredstva Međunarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP), čime doprinosi rješavanju upornih izazova tranzicijske pravde provođenjem DNK identifikacije osoba nestalih kao posljedica rata i pružanjem forenzičke podrške. 

Podrška EU sektoru unutrašnjih poslova između ostalog uključuje borbu protiv (transnacionalnog) organiziranog kriminala, borbu protiv terorizma, sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma, borbu protiv pranja novca, borbu protiv kibernetičkog kriminala, zaštitu i sigurnost podataka, vize, azil, migracije i integrirano upravljanje granicama (IBM). 

Od početka 2018. godine, Evropska unija je osigurala preko 89 miliona eura za potrebe izbjeglica, azilanata i migranata i pomoć u jačanju kapaciteta BiH za upravljanje migracijama. Podrška dolazi iz različitih izvora finansiranja, uglavnom putem Pretpristupnog instrumenta (IPA), ali uključuje i 13,8 miliona eura humanitarne pomoći EU. 

Pomoć EU u oblasti konkurentnosti i inovacija obuhvaća podršku konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, lokalnom ekonomskom razvoju i turizmu kao ključnim područjima za generiranje rasta i zapošljavanja u BiH. Inovacije i digitalizacija procesa, usluga i proizvoda ugrađeni su u podršku u vidu bespovratnih sredstava izvozno orijentiranim sektorima, kao i podršku novim firmama, te zapošljavanju mladih i žena. 

Projekat EU4Business jača kapacitete Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje poticanjem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Vrijednost projekta je 16,1 miliona eura, od čega je Europska unija osigurala 15 miliona, a Savezna Republika Njemačka 1,1 milion eura. Bespovratna sredstva u iznosu od 10 miliona eura dodijeljena su proizvodnim sektorima, turizmu i poljoprivredi, kao i za podršku firmama i poljoprivrednicima za ublažavanje posljedica krize izazvane oboljenjem Covid-19. 

Daljnja podrška socioekonomskom oporavku (13 miliona eura) je u toku u okviru Specijalne mjere IPA 2020 za izgradnju otpornosti kompanija, turističkih operatera i poljoprivrednika na dugotrajne posljedice pandemije COVID-19. U okviru planirane podrške kroz IPA 2019 za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća (14 miliona eura) osigurat će bespovratna sredstva i kreditiranje za digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća, istraživanja i inovacije. 

Država je 2018. godine usvojila cjelodržavnu strategiju „Strateški plan ruralnog razvoja BiH za period 2018-2021.-okvirni dokument“, kojim je omogućena pomoć kroz IPA II. Putem IPA 2018 osigurano je ukupno 30 miliona eura tekuće pomoći. Naime, projekat EUAGRI podržava modernizaciju poljoprivrede i poticanje ruralne ekonomije. Usmjerava bespovratna sredstva poljoprivrednicima, poljoprivredno-prehrambenim subjektima i ruralnom stanovništvu i pruža tehničku pomoć u izgradnji institucionalnih kapaciteta. Osim toga, postoje tri „twinning“ projekta vrijedna ukupno 6 miliona eura, koji podržavaju usklađivanje s pravnom stečevinom EU i izgradnju kapaciteta u oblastima sigurnosti hrane, veterine i fitosanitarne politike. 

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema u oblasti okoliša i klimatskih promjena. Potrebno je osigurati usklađen cjelodržavni pristup strateškom planiranju, kako bi se dosljedno i sveobuhvatno riješilo pitanje usklađivanja s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša na svim nivoima vlasti. Potrebno je uložiti značajne napore na provedbi i izvršenju. 

Ulaganja u infrastrukturu trebaju se strateški planirati kako bi se ispunili izvodljivi i ciljani prioriteti te osiguralo usklađivanje sektora s relevantnim direktivama EU koje zahtijevaju velika ulaganja. U tu svrhu, potrebno ih je pažljivo planirati uzimajući u obzir postojeći strateški i regulatorni okvir, zrelost i sposobnost korisnika da održe ova ulaganja iz vlastitih sredstava. Kako bi se to omogućio, u februaru 2019. godine je kao polazna tačka usvojena Jedinstvena lista infrastrukturnih projekata BiH za sektor okoliša (SSPP) (uključuje 67 projekata iz sektora upravljanja vodama i okoliša), ali ona zahtijeva redovna ažuriranja i dobro upravljanje javnim finansijama u ciklusu ulaganja. 

Prethodna ukupna IPA pomoć za sektor okoliša u periodu od 2007. do 2016. godine premašuje 110 miliona eura, što uključuje pomoć u izgradnji kapaciteta i infrastrukturna ulaganja. To se odnosilo na unapređenja u oblastima horizontalnih pitanja, upravljanja vodama, otpadom i poplavama i zaštite prirode. 

Usvajanjem cjelodržavne Strategije za približavanje zakonodavstva u oblasti okoliša (EAS) za BiH 2017. godine (koja je izrađena uz pomoć koju je finansirala EU, primjenjujući takozvani „modularni pristup“), EU je prepoznala napore BiH na zauzimanju cjelodržavnog pristupa, a ovaj sektor je ostvario koristi od podrške kroz IPA-u za 2018. i 2020. godinu.  

Pomoć za sektor okoliša je i dalje dvojaka: pomoć u izgradnji kapaciteta i infrastrukturna ulaganja. U te svrhe, u okviru instrumenta IPA za period od 2018. do 2020. godine, nastavit će se pružati podrška upravljanju vodama i otpadom i horizontalnim pitanjima. Ukupno budžetsko izdvajanje premašuje 24 miliona eura.   

BiH ima obaveze u oblasti energije kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u skladu sa obavezama koje proizlaze iz Ugovora o energetskoj zajednici. Država je 2018. godine usvojila Okvirnu energetsku strategiju Bosne i Hercegovine, čime je omogućen pristup finansiranju kroz IPA II. Zakonodavni okvir koji se odnosi na električnu energiju postoji na državnom nivou ali nije usklađen sa Trećim energetskim paketom. Na državnom nivou ne postoje zakoni o prirodnom gasu dok su zakoni na entitetskom nivou i dalje nejednaki i neusklađeni, što sprečava buduće neophodne reforme. Zakonodavni okvir u energetskom sektoru koji pokriva energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i drugo zahtijeva dalje usklađivanje. EU je trenutno u procesu pokretanja programa EU4Energy koji bi pružio tehničku pomoć vlastima BiH u daljem usklađivanju i reformi energetskog sektora. 

U maju 2014. Bosna i Hercegovina je pogođena najvećim poplavama u posljednjih 120 godina. EU je odmah reagovala aktiviranjem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu te su 23 zemlje članice obezbijedile humanitarnu pomoć za Bosnu i Hercegovinu. Nakon te katastrofe, Evropska komisija je organizirala i bila domaćin donatorske konferencije „Zajednička obnova“ kako bi mobilizirala podršku i dobila obećanja od donatora za obnovu zemlje. 

EU je pokrenula Program sanacije posljedica poplava za Bosnu i Hercegovinu u vrijednosti od 43,52 miliona eura, od kojih je iznos od 42,24 miliona eura bio doprinos Unije. Ovaj program pružio je podršku preko 610,000 stanovnika u 50 najugroženijih opština širom zemlje. Uz pomoć EU obnovljeno je 4,640 kuća, 119 škola i vrtića, 6 domova zdravlja, 5 centara za socijalni rad, 3 zgrade opštine, 110 lokalnih puteva i mostova, te 31 vodna i sanitarna objekta. Podrškom MSP-ima i poljoprivrednim proizvođačima, EU je obezbijedila preko 5.000 radnih mjesta. 

Godine 2015. Evropska unije pokrenula je Program povezivanja i izdvojila do 1 milijardu eura pretpristupnih fondova Unije do 2020. da unaprijedi povezanost na zapadnom Balkanu, kao i između zapadnog Balkana i Evropske unije. Fondovi EU za povezanost čine investicionu podršku koja se pruža putem Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF). 

WBIF je bio od velike važnosti za postizanje ključnih poboljšanja u svakodnevnom životu građana Bosne i Hercegovine kroz: 

• Stvaranje ključnih drumskih i željezničkih veza sa susjednim zemljama.
• Diversifikaciju kombinacije izvora energije u zemlji da bi se smanjili prekidi u snabdijevanju i unaprijedila energetska sigurnost.
• Osiguranje pristupa efikasnim uslugama vodosnabdijevanja i odvodnje.
• Unapređenje mjera za ublažavanje i sprečavanje posljedica poplava.
• Obezbjeđivanje boljih zdravstvenih ustanova i zgrada pravosudnih tijela.
• Osiguranje rješenja socijalnog stambenog zbrinjavanja za interno raseljena lica. 

Pored toga, Bosna i Hercegovina je imala koristi od regionalnih projekata i višedržavnih inicijativa koje finansira WBIF, kao što su regionalni programi energetske efikasnosti za zapadni Balkan (REEP i REEP Plus), Instrument za razvoj preduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu (WB EDIF) i Regionalni program stambenog zbrinjavanja. 

Politika EU o civilnom društvu zasniva se na Smjernicama za podršku Unije civilnom društvu u zemljama proširenja. Tu spada skup ciljeva, rezultata i indikatora razvijenih za podršku EU civilnom društvu. Njima se mjeri napredak na državnom nivou kao i širom regiona proširenja. Smjernice su razvijene za period od 2014. do 2020. Trenutno se Smjernice revidiraju a nove koje će pokriti period od 2021. do 2027. će uskoro biti gotove. 

Neka ključna saznanja i preporuke Studije mapiranja organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini za 2016. koju finansira EU jesu sljedeće: 

• Opšta ocjena civilnog društva u Bosni i Hercegovini odgovara opštoj ocjeni države i društva – rascjepkano, institucionalno veoma slabo, finansijski neodrživo i uveliko zavisno od političke i finansijske podrške međunarodne zajednice.
• Javni sektor i dalje ne smatra civilno društvo kao ni privatni kapital važnim partnerom u društvenom i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Stoga se finansiranje aktivnosti organizacija civilnog društva tretira isključivo kao trošak a ne kao socijalno ulaganje, što bi trebalo da ohrabri društveni razvoj zajednica i doprinese artikuliranju i provođenju prioriteta politike. 
• Podrška jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, posebno sektorskom umrežavanju organizacija civilnog društva (mreže koje se zasnivaju na interesu) i jačanje ozakonjenja organizacija civilnog društva (jačanje organizacija koje se zasnivaju na članstvu, njihovih komunikacionih kapaciteta i ugleda kod građana BiH).
• Podrška uspostavljanju sistema vrijednosti koji služi kao osnova za saradnju između vladinog i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, i identificiranje mehanizama za osiguranje nezavisnosti i pluralizma civilnog društva u Bosni i Hercegovini.
• Podrška jačanju strateškog i zakonskog okvira za aktivnosti i razvoj civilnog društva.
• Podrška uspostavljanju sistema finansiranja i podrške razvoja civilnog društva. 

EU pomaže Bosni i Hercegovini da se suoči sa izazovima kao što su dugoročna nezaposlenost, posebno među mladima, unapređenje obrazovanja i modernizacija sistema socijalne pomoći. EU je pomogla BiH i u transformaciji ustanova socijalne zaštite i unapređenju modela alternativne socijalne pomoći za djecu bez roditeljskog staranja i djecu i odrasle sa invaliditetom. 

Konkretno, pomoć u okviru IPA 2019. i 2020. fokusira se na jačanje kapaciteta centara za socijalni rad u cilju unapređenja njihove učinkovitosti i poboljšanja vaninstitucionalnih oblika socijalne pomoći. 

Promocijom dobrosusjedskih odnosa i lokalnog razvoja u graničnim područjima, programi prekogranične saradnje formuliraju pomoć u oblasti teritorijalne saradnje. 

Bosna i Hercegovina učestvuje u šest programa u okviru teritorijalne saradnje (2014-2020) 

• Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora.  
• Program prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina. 
• Prekogranični program Interrega IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. 
• Jadransko-jonski program transnacionalne saradnje (Interreg ADRION).
• Program transnacionalne saradnje Interreg Dunav.
• Program transnacionalne saradnje Interreg Mediteran (Interreg MED). 

Ove programe je usvojila Evropska komisija a zajednički ih provode zemlje partneri. Tehnička pomoć pruža se u cilju jačanja kapaciteta institucija uključenih u provođenje teritorijalnih programa saradnje. 

Institucija odgovorna za razvoj i provođenje ovih programa je Direkcija za evropske integracije a glavni kontakti za svaki program ujedinjeni su u njenom Sektoru za koordinaciju programa pomoći EU.