EU i BiH održale 8. sastanak Posebne grupe za reformu javne uprave dana 12. marta 2025. godine
Osmi sastanak Posebne grupe za reformu javne uprave za Bosnu i Hercegovinu (BiH) održan je dana 12. marta 2025. godine. Sastanak su otvorili g. Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine i gđa. Valentina Superti, direktorica za Zapadni Balkan pri Generalnom direktoratu za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST), uz kopredsjedavanje gđe. Heinke Veit, zamjenice šefa Jedinice za Crnu Goru i BiH (DG ENEST).
Evropska komisija je ohrabrila Bosnu i Hercegovinu za dalje djelovanje temeljem istorijske odluke o otvaranju pristupnih pregovora u cilju provedbe ključnih reformi za funkcionalnu i odgovornu upravu, a koje bi zemlji omogućile da govori jednim glasom za potrebe daljeg napretka na evropskom putu.
Komisija je ohrabrila pružanje kontinuirane političke podrške Agendi za reformu javne uprave, kroz osiguranje potpuno funkcionalnog Koordinacionog odbora za reformu javne uprave, kao vodećeg tijela za donošenje političkih odluka, uz učešće predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, entitetskih premijera i nadležnih ministara i koordinatora za reformu javne uprave te da takvo tijelo treba efikasno upravljati reformama.
Kada je u pitanju cjelokupna politika reforme javne uprave, Komisija je ponovila potrebu unapređenja provedbe reformi u korist građana, kroz bržu dinamiku usvajanja novog Akcionog plana za reformu javne uprave za period 2023. do 2027., uz konsultacije s civilnim društvom i osiguranje njegove finansijske održivosti te većeg budžetskog vlasništva nad reformom.
Što se tiče javnih finansija, Komisija je pozdravila održavanje drugog dijaloga o upravljanju javnim finansijama dana 11. marta uz učešće EU-a, donatora i različitih predstavnika država članica EU-a. Komisija je posebno pozvala sve nivoe vlasti na efikasniju koordinaciju u cilju kredibilnijeg pristupa upravljanju javnim finansijama u cijeloj zemlji, kao ključnom elementu javnih politika, te efektivnog korištenja javnih sredstava i poslovnog okruženja pogodnog za investicije, konkurentnost i rast, naglašavajući potrebu za kontinuiranim reformama javnih investicija, budžetskog planiranja i politika, fiskalnih rizika i interne kontrole.
Što se tiče reforme državne službe, Komisija je naglasila potrebu da se kao prioritetno rješava pitanje profesionalizacije uprave i poboljša radno okruženje u državnoj službi radi boljeg privlačenja i zadržavanja kvalifikovanih kandidata, kao ključnog elementa za unapređenje kapaciteta uprave, također uoči pregovaračkog procesa s EU-om i implementacije pravne stečevine EU-a.
Što se tiče pristupa u izradi politika na nivou cijele zemlje, Komisija je zatražila od državnog nivoa BiH da preduzme sve neophodne ključne korake za uspostavljanje funkcionalnog sistema planiranja i praćenja sektorskih politika u cijeloj zemlji, kao temelja za pravnu stečevinu EU-a. Komisija je također zatražila finalizaciju Programa integrisanja BiH u EU dostavljenom u maju 2024. godine te pozdravlja njegovo unapređenje i konačno usvajanje nakon komentara EU-a u cilju usklađivanja sa zahtjevima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Komisija je naglasila potrebu reforme sveukupne odgovornosti organa državne uprave kroz unapređenje prihvatanja preporuka ombudsmana od strane javnih organa, unapređenje proaktivnog objavljivanja informacija, te osiguranje usklađenog pristupa u primjeni standarda o slobodnom pristupu informacijama prema civilnom društvu i bolje usklađivanje propisa sa međunarodnim standardima. Konačno, u pogledu pružanja usluga, Komisija pozdravlja stvaranje svih neophodnih uslova za digitalizaciju usluga i poboljšanje pružanja usluga građanima.