Evropska unija i Bosna i Hercegovina održale 9. sastanak Specijalne grupe za reformu javne uprave, dana 24. aprila 2026. godine
Deveti sastanak Specijalne grupe za reformu javne uprave (PAR) za Bosnu i Hercegovinu održan je 24. aprila 2026. godine. Sastanak je otvorila Valentina Superti, direktorica za Zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST), a njime su kopredsjedavali Barbara Jesus-Gimeno, šefica Odjela za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu (DG ENEST), i Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine.
Evropska komisija je ohrabrila Bosnu i Hercegovinu u smislu dalje nadogradnje na historijsku odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Evropskom unijom te da nastavi provoditi ključne reforme za funkcionalnu i odgovornu javnu upravu, koja bi zemlji omogućila jedinstven nastup u cilju daljeg napretka na njenom evropskom putu.
Komisija je pozvala na kontinuiranu političku podršku Agendi reforme javne uprave, kroz osiguranje potpuno funkcionalnog političkog tijela za donošenje odluka u ovoj oblasti, poput Koordinacionog odbora, uključujući predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, entitetske premijera/predsjednika Vlade, nadležne ministre i PAR koordinatore, uz naglasak da takvo tijelo treba efikasno upravljati reformama.
U pogledu ukupne politike reforme javne uprave, Komisija je ponovila potrebu za unapređenjem provedbe reformi u korist građana, ubrzanjem usvajanja novog Akcionog plana za reformu javne uprave za period 2023. do 2027. godine, uključivanjem civilnog društva, osiguranjem finansijske održivosti i jačanjem budžetskog vlasništva nad reformama.
Kada je riječ o javnim finansijama, Komisija je pozdravila održavanje trećeg dijaloga o upravljanju javnim finansijama 22. aprila, uz učešće DG ENEST-a i međunarodnih donatora. Posebno je pozvala sve nivoe vlasti da finaliziraju i usvoje sveobuhvatnu Strategiju upravljanja javnim finansijama za period 2026. do 2030. godine te unaprijede koordinaciju, uz uspostavljanje sistema koordinacije za borbu protiv prevara radi efikasnog i transparentnog korištenja javnih i donatorskih sredstava, što je također dio općih uslova za buduće isplate sredstava u okviru Reformske agende. Dijalog je naglasio potrebu za uspostavljanjem ove strategije radi unapređenja upravljanja javnim investicijama, integrisanog planiranja budžeta i politika, efikasnog upravljanja fiskalnim rizicima i internih kontrola.
U oblasti reforme državne službe, Komisija je istakla potrebu da se kao prioritet riješi profesionalizacija javne uprave, izmijeni 11 zakona o državnoj službi u skladu s principima temeljenim na zaslugama te unaprijedi radno okruženje u javnoj službi kako bi se privukli i zadržali kvalifikovani kadrovi. Naglašeno je da su to ključni elementi za jačanje administrativnih kapaciteta, posebno u kontekstu pristupnih pregovora s Evropskom unijom i provedbe pravne stečevine EU.
U pogledu uspostavljanja cjelodržavnog pristupa kreiranju politika, Komisija je pozvala institucije na državnom nivou da poduzmu sve potrebne korake za uspostavljanje funkcionalnog sistema planiranja i praćenja sektorskih politika, kao osnove za usklađivanje s pravnom stečevinom EU. Također je zatraženo finaliziranje Plana za usklađivanje s pravnom stečevinom EU u skladu s komentarima Evropske unije iz maja 2024. godine, uz očekivanje njegovog unapređenja i konačnog usvajanja radi ispunjavanja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Komisija je dodatno naglasila potrebu za reformom ukupne odgovornosti organa javne uprave kroz bolje uvažavanje preporuka ombudsmena od strane javnih institucija, unapređenje proaktivnog objavljivanja informacija te osiguranje usklađenog pristupa u primjeni standarda slobodnog pristupa informacijama prema civilnom društvu, uz bolje usklađivanje propisa s međunarodnim standardima. Na kraju, kada je riječ o pružanju usluga, Komisija očekuje uspostavljanje svih potrebnih preduslova za digitalizaciju usluga i unapređenje njihove dostupnosti građanima.