Intervju šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, Luigija Sorece: „Vrata članstva u EU širom su otvorena za BiH“
Objavljeno u Oslobođenju
~ Podsjećamo, intervju sa šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU u BiH Luigijem Sorecom je rađen prije tragične nesreće u Brčkom gdje su u padu italijanskog helikoptera poginula po dva pripadnika Oružanih snaga Italije i Italijanskog vojnog Crvenog krsta, dok je 11 osoba povrijeđeno.~
Oslobođenje: Prije više od dvije godine dobili smo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s EU, ali od tada kao da se pale samo crvena svjetla. Šta nas koči?
Luigi Soreca: Da, zaista, bio je to poseban trenutak kada je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za pristupne pregovore. Jasno se sjećam reakcija prijatelja i sagovornika iz BiH, kao i optimizma među kolegama u Briselu.
Međutim, kada je u martu 2024. godine dato zeleno svjetlo za pristupne pregovore, postojalo je očekivanje da će biti ispunjeni određeni ostvarivi koraci i ti koraci su tada jasno predočeni. Bosna i Hercegovina je svakako ostvarila napredak u ispunjavanju nekih od koraka. Primjera radi, u oblasti saradnje među agencijama za provođenje zakona, sigurnosti granica i upravljanja granicama, uključujući finalizaciju Sporazuma s Frontexom. Ipak, određeni drugi koraci još uvijek nisu ispunjeni, a među ključnima su usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, u skladu s evropskim standardima.
Bosna i Hercegovina također nije uspjela imenovati glavnog pregovarača koji bi mogao prestavljati zemlju jedinstvenim glasom. Pristupni pregovori izuzetno su tehnički složen i zahtjevan proces, sa hiljadama stranica EU zakonodavstva. Potreban nam je stručan, tehnički kompetentan sagovornik koji može koordinisati rad različitih institucija i biti poveznica u tehničkim pitanjima između BiH i EU. Svaka zemlja koja vodi pristupne pregovore ima glavnog pregovarača. S obzirom na administrativnu složenost Bosne i Hercegovine, još je važnije i postojanje posebne strukture koja može komunicirati s EU o tehničkim pitanjima.
Kada je riječ o tome šta koči Bosnu i Hercegovinu, uslovi za članstvo u EU su transparentni i jasno predstavljeni. Naredne sedmice Evropska komisija objavljuje izvještaje o proširenju. U tim godišnjim izvještajima se navodi sve što Bosna i Hercegovina treba učiniti kako bi postala EU članica. Dinamika napretka u pravcu EU članstvu zavisi od odluka koje donose domaći politički akteri.
Nadamo se, a ujedno i očekujemo, da će se sada, nakon završetka izbora, politički fokus ponovo usmjeriti na ispunjavanje uslova za napredak na evropskom putu. Svaki građanin Bosne i Hercegovine, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje živi, ima koristi od bližih odnosa s EU. Budućnost u Evropskoj uniji i dalje predstavlja najbolju garanciju prosperiteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Oslobođenje: Šta EU može učiniti kako bi pomogla bh. građanima koji vjeruju u Brisel? I Vama je jasno ko se protivi EU – može li Evropska unija na to odgovoriti?
Luigi Soreca: Svim građanima, bilo da podržavaju pristupanje EU ili su više skeptični, mislim da je važno naglasiti da su vrata članstva u Evropskoj uniji širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu. Agresija Rusije na Ukrajinu u punom obimu jasno je pokazala koliko je proširenje EU važno za dugoročnu sigurnost cijelog našeg kontinenta. Proširenje je u samom vrhu prioriteta Evropske unije i u razgovorima s domaćim političkim akterima kontinuirano naglašavam da trebaju iskoristiti ovu priliku.
EU i njene države članice ostaju najlojalniji partner Bosne i Hercegovine. Ne samo da smo najveći investitor i pružalac pomoći već smo i partner na kojeg se građani BiH mogu najviše osloniti u teškim trenucima, kao što je to bio slučaju, na primjer, nakon katastrofalnih poplava 2014. i 2024. godine ili tokom pandemije kovida. Bilo da je riječ o mladima koji koriste prilike za obrazovanje kroz program Erasmus+, istraživačima u programu Horizont Evropa ili kreativnim pojedincima koji koriste mogućnosti programa Kreativna Evropa, hiljade bh. građana razumiju da je prekogranična saradnja ključni sastavni dio uspjeha. Jači smo kada radimo zajedno.
Te odnose želimo dodatno produbiti. Instrumenti poput Plana rasta za Zapadni Balkan osmišljeni su kako bi građanima omogućili da osjete brojne koristi pristupanja EU i prije samog formalnog članstva, podržavajući približavanje EU i postepenu integraciju kroz modernizovanu infrastrukturu, jednostavniju prekograničnu trgovinu i niže transakcijske troškove.
Transformativna snaga evropskih integracija je stvarna. Kada je Poljska pristupila EU, njen BDP po stanovniku iznosio je manje od polovine EU prosjeka. Za dvadeset godina njena ekonomija se udvostručila, a zemlja je postala privlačna destinacija za talente. U Rumuniji je realni dohodak domaćinstava po stanovniku porastao za 134% između 2004. i 2024. godine.
Takve uspjehe mogla bi ostvariti i Bosna i Hercegovina. Ne radi se samo o ekonomskom rastu već i o sigurnosti da su vaša zakonska prava bolje zaštićena, snažnijoj borbi protiv korupcije, čišćem zraku i vodi te većoj predvidljivosti u svakodnevnom životu.
Što se tiče pitanja kako odgovoriti oponentima članstva, mogu samo naglasiti da je članstvo u EU dobrovoljno. Velika većina bh. građana želi budućnost u Evropskoj uniji, a koristi od članstva su očigledne. Iako je Evropska unija itekako zainteresovana da Bosna i Hercegovina postane njena članica zbog historijskih, kulturnih i ekonomskih veza s ostatkom kontinenta, članstvo je suverena odluka, a ne nešto što se nameće.
Ono što, međutim, nije stvar izbora jeste usklađivanje sa EU zakonodavstvom i standardima. Zajednički okvir koji poštuje svaka država članica je jedini način da Unija, koju čine zemlje s tako različitim historijama i kulturama, može funkcionisati. Bez političke volje za usklađivanje s tim okvirom, članstvo neće biti moguće, bez obzira na to koliko željeli da Bosna i Hercegovina postane dio evropske porodice. Kada politički akteri biraju podjele i opstrukcije, štetu ne nanose Briselu, već svojim građanima aktivno uskraćuju prosperitet, sigurnost i prava koja zaslužuju, što su prava koja građani drugih evropskih zemalja uživaju otkako su njihove zemlje pristupile Uniji.
Oslobođenje: Postoji li rizik da Bosna i Hercegovina izgubi sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan? Šta učiniti kako bi se spriječio takav scenarij?
Luigi Soreca: Bosna i Hercegovina se suočava s itekako stvarnim rizikom od gubitka sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Bosni i Hercegovini prvobitno je bilo dodijeljeno 1,08 milijardi eura. Taj iznos je prošle godine umanjen za 108 miliona eura. Postoji ozbiljan rizik da do kraja ove godine sredstva namijenjena za BiH budu dodatno umanjena za 373 miliona eura. Mogu vam reći da postoje druge zemlje u regionu koje su uspješno iskoristile postojeće mogućnosti u okviru Plana rasta. Te zemlje bi vrlo rado iskoristile ova sredstva.
Način da se izbjegne smanjenje sredstava je jednostavan. Naime, potrebno je uspostaviti neophodan pravni okvir i započeti provedbu reformi predviđenih Reformskom agendom.
Na ove reforme ne treba gledati kao na puke administrativne formalnosti koje je potrebno ispuniti radi dobivanja EU sredstava. One same po sebi imaju transformativnu snagu jer ubrzavaju digitalizaciju, prelazak na čišću energiju, reforme poslovnog okruženja i druge važne promjene koje će Bosnu i Hercegovinu učiniti konkurentnijom, prosperitetnijom i snažnije integrisanom u jedinstveno evropsko tržište.
Mislim da je važno naglasiti da će se model „ulaganja u zamjenu za reforme“ sve više primjenjivati na veliku većinu EU sredstava namijenjenih zemljama kandidatkinjama u narednom budžetskom ciklusu EU za period 2028. do 2034. godine. Očekuje se da zemlje koje žele pristupiti Evropskoj uniji i dobiti značajne investicijske pakete za podršku rastu i razvoju također pokažu posvećenost usklađivanju sa EU zakonodavstvom i standardima.
Oslobođenje: Potvrđeni su rezultati Općih izbora u BiH. Koja je Vaša poruka političarima koji će obnašati dužnosti u naredne četiri godine?
Luigi Soreca: Moja poruka novim vlastima je da sačuvaju fokus na dugoročnoj budućnosti zemlje i iznađu hrabrosti da kroz pregovore i postizanje konsenzusa pronađu obostrano korisna rješenja u interesu bh. građana.
Kompromis se u Bosni i Hercegovini prečesto pogrešno tumači kao slabost. Birači se često podstiču da nagrađuju nepopustljivost. Dugoročnu cijenu političke nefunkcionalnosti i blokada plaćaju građani, kroz visoke stope iseljavanja, izrazito zagađen zrak i nedostatak ulaganja u ključne javne usluge, poput obrazovanja i zdravstvene zaštite. Istinsko liderstvo ne ogleda se u sposobnosti blokiranja napretka, već u sposobnosti ostvarivanja konkretnih rezultata.
Evropski put predstavlja okvir koji će pomoći Bosni i Hercegovini da prevaziđe brojne dugogodišnje izazove s kojima se suočava. Jedan od glavnih razloga zbog kojih toliko insistiramo na što skorijem formalnom otvaranju pristupnih pregovora jeste što pregovori pružaju strukturiran okvir za sveobuhvatnu raspravu o tome kako izgraditi bolju budućnost. Zadatak koji je pred nama jeste obnoviti povjerenje u javne institucije i stvoriti ekonomiju koja donosi konkretne koristi građanima.
Bila bi tragedija za građane Bosne i Hercegovine kada bi i naredne četiri godine ponovo bile obilježene opstrukcijama i blokadama. I dalje smo spremni pružati stručne savjete, partnersku podršku i finansijsku pomoć. Međutim, liderstvo i vizija potrebni da se u potpunosti iskoristi ono što EU nudi moraju doći od domaćih aktera. Evropska unija se priprema za prijem novih članica u narednim godinama. Bosna i Hercegovina još uvijek može nadoknaditi izgubljeno vrijeme, ali rad na tome mora početi odmah.