Danas su se komesarka za proširenje Marta Kos i lideri šest partnera sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) okupili u Skoplju na sastanku na visokom nivou posvećenom Planu rasta za Zapadni Balkan, podržanom od strane EU. Lideri su iznova potvrdili svoju odlučnost da iskoriste prilike koje Plan rasta donosi regionu. 

Nakon godinu dana napretka u realizaciji reformi i intenzivne saradnje u oblastima kao što su finansije, transport, digitalna povezanost i integracija tržišta, komesarka Marta Kos i lideri izvršili su uvid u dosadašnji napredak. Također su potvrdili svoju odlučnost da se redovno sastaju kako bi održali politički zamah u implementaciji Plana. Lideri namjeravaju da se ponovo sastanu na jesen ove godine.

Partneri koji provode reforme u okviru Reformskih agendi

Instrument za reforme i rast, a u okviru kojeg su partneri izradili vlastite reformske agende, ambiciozan je zajednički alat i obaveza za provedbu preko 600 ambicioznih reformi za koje EU osigurava finansijsku podršku u iznosu od šest milijardi eura.

Do sada su uplate predfinansiranja u okviru Instrumenta izvršene u korist Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Srbije. Komisija podstiče Kosovo da ubrza proces odobravanja za stupanje na snagu sporazuma o instrumentu i zajmu kako bi se oslobodila sredstva za predfinansiranje. Komisija također pozdravlja usvajanje nacrta Reformske agende od strane Bosne i Hercegovine, dana 27. juna.

Nakon odobrenja pet reformskih agendi u oktobru 2024. godine, partneri su započeli provedbu reformi. Tokom sastanka, komesarka Kos podsjetila je da ovaj instrument zahtijeva održivo i snažno usmjeravanje i vlasništvo političkih lidera kako bi se osigurala brza i cjelovita realizacija. Time će se ubrzati rast partnera i osigurati njihov napredak na putu pristupanja EU. Premda su već vidljivi i rezultati određenih važnih reformi, tokom sastanka, upućen je poziv partnerima da ubrzaju realizaciju plana. Upravo u tom cilju i Komisija ostvaruje blisku saradnju s partnerima sa Zapadnog Balkana.

Nove kapitalne investicije u čistu energiju u vrijednosti do 487 miliona eura

Koristeći predfinansiranje dostupno korisnicima koji su završili sve pripremne aktivnosti za Instrument, Komisija je predložila Operativnom odboru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) investicioni paket u vrijednosti od 87,7 miliona eura. Očekuje se da će se ovim sredstvima mobilizirati ukupno 487,3 miliona eura za osam novih investicija u čistu energiju u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji:

• Električna energija: izgradnja energetske mreže, izgradnja trafostanica u Albaniji i Crnoj Gori.

• Hidroenergija: sanacija hidroelektrana u Albaniji i Srbiji.

• Solarno grijanje: integracija obnovljivih izvora energije u sistem grijanja, Novi Sad, Srbija.

Investicije se realiziraju u bliskoj saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama putem WBIF-a.

Napredak na regionalnoj integraciji i nove oblasti postepene integracije u jedinstveno EU tržište

U okviru Plana rasta, a kako bi se dodatno ubrzala postepena integracija u jedinstveno EU tržište, pored reformi preuzetih u okviru Instrumenta, partneri su preduzeli sljedeće komplementarne mjere:

Naime, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija pridružile su se Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime se otvara put za olakšavanje finansijskih transfera u eurima i smanjuju troškovi i vrijeme obrade ovih transakcija između njihovih fizičkih i pravnih lica te drugih članica SEPA-e.

Po pitanju Zelenih koridora, kao inicijative koju podržava Evropska komisija, a koja olakšava tranzitni tok robe unutar i između Zapadnog Balkana i EU - u toku je implementacija podrške za 11 najprometnijih graničnih prelaza. Komisija će osigurati finansijsku podršku za rješavanje infrastrukturnih potreba putem Programa sigurnog i održivog transporta.

Aktivnosti napreduju i u oblasti digitalne povezanosti. Temeljem prvog poziva, odabrano je sedam evropskih centara za digitalne inovacije koji će podržati mala i srednja preduzeća u njihovoj digitalnoj transformaciji i tranziciji, a aktivnosti su započete u januaru 2025. godine, a još poziva je u pripremi. U vezi s digitalnim identitetskim novčanikom EU, partneri sa Zapadnog Balkana rade istom dinamikom kao i države članice EU. Osim toga, preko 300 općina podnijelo je zahtjev za WiFi za Zapadni Balkan (WiFi4WB), a prve pristupne tačke trebale bi biti uspostavljene u posljednjem kvartalu ove godine. Komisija i zemlje Zapadnog Balkana također će udvostručiti napore na smanjenju cijena roaminga, što bi građanima omogućilo da roaming prilikom kretanja unutar EU i na Zapadnom Balkanu koriste kao kod kuće.

Jednako tako napreduju i aktivnosti na razvoju turističkog ekosistema Zapadnog Balkana, što se postiže integracijom regionalnih turističkih aktera u EU tijela i mehanizme, uključujući Savjetodavni odbor za turizam i Evropsku komisiju za putovanja. Cilj je podržati tranziciju prema zelenijoj, digitalnijoj i otpornijoj turističkoj industriji i unaprijediti vještine. U području zaštite potrošača, razvija se saradnja kako bi se olakšao pristup alatima, znanju i mrežama za izgradnju kapaciteta zemalja partnera za osiguranje zaštite prava potrošača i sigurnosti proizvoda. U konačnici, inicijativa Autoputa jedinstvenog tržišta fokusirat će se na snažne industrijske saveze i jačanje lanaca vrijednosti između Zapadnog Balkana i Evropske unije; ubrzanje regulatorne konvergencije i integracije poslovnih zajednica.

Naredni koraci

Nadovezujući se na već urađeno, učesnici su se usaglasili intenzivirati reforme, potvrđujući svoju političku posvećenost i radeći na stvaranju širokog konsenzusa u zemlji, a kako bi se ključne mjere usvojile rigorozno i ​​na vrijeme, kao i unaprijedila komunikacija i vidljivost, osiguravajući da građani i privreda vide konkretne koristi Plana rasta i razumiju reforme koje isti donosi.

U narednim sedmicama, Komisija će finalizirati svoju procjenu provedbe reformi i nastaviti s usvajanjem odluka o isplatama vezanim za prvi krug izvještavanja.

Opće informacije

Sastanak lidera se trebao održati u martu ove godine, ali je odgođen zbog tragičnog požara u Kočanima.

Komisija je 8. novembra 2023. godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan. Cilj Plana je integracija partnera sa Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje, produbljivanje reformi vezanih za EU i povećanje pretpristupnih sredstava kako bi se ubrzala socioekonomska konvergencija Zapadnog Balkana sa EU.

Plan rasta podstiče pripreme partnera u procesu proširenja za članstvo u EU, ističući neke od koristi i prije formalne integracije u EU, a što bi, zauzvrat, trebalo značajno ubrzati proces proširenja i rast njihovih ekonomija.

Plan rasta ima potencijal da udvostruči veličinu ekonomija Zapadnog Balkana u narednoj deceniji. Kako bi se podržao ovaj proces, usvojen je novi finansijski instrument od 6 milijardi eura, Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, za period od 2024. do 2027. godine. Plan se temelji na četiri komponente, čiji je cilj: 1. jačanje ekonomske integracije sa Jedinstvenim tržištem Evropske unije; 2. podsticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana putem Zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu EU pravila i standarda; 3. ubrzanje fundamentalnih reformi, uključujući i one u fundamentalnom klasteru, podrška putu Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređenje održivog ekonomskog rasta, uključujući privlačenje stranih investicija i jačanje regionalne stabilnosti; i 4. podrška konvergenciji sa EU kroz veću finansijsku pomoć.

Za više informacija

Plan rasta za Zapadni Balkan – Evropska komisija

Prve investicije u okviru Plana rasta kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan

Evropska unija i Zapadni Balkan

Zeleni_koridori_Sveobuhvatna_Mapa_puta

Početna stranica | Evropska mreža digitalnih inovacijskih centara

Citati

„Plan rasta je akcelerator Zapadnog Balkana u evropsku porodicu i ključni element za ubrzanje i produbljivanje integracije sa EU. Za samo 20 mjeseci, prešli smo od ideja do rezultata te nastavljamo produbljivati našu saradnju. U svijetu podjela, proširenje ostaje naš projekat ujedinjenja te pozivam partnere da iskoriste ovu priliku i udvostruče napore na reformama. Sa svoje strane, učinit ću sve što mogu da pomognem partnerima da što brže ostvare rezultate, a kako bi stanovništvo i privreda uživali sve pogodnosti Plana rasta još i prije formalnog članstva.“

• Marta Kos, komesarka za proširenje