Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH 9. sastanak Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku

Zvaničnici Bosne i Hercegovine i Evropske komisije sastali su se 20. maja 2026. godine u hibridnom formatu na 9. sastanku Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, koji se održava u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine.

Pododbor je razmotrio najvažnija nedavna ekonomska kretanja i ekonomske perspektive, fiskalnu politiku i finansijsku stabilnost u Bosni i Hercegovini, javnu internu finansijsku kontrolu, Program ekonomskih reformi, kao i saradnju u oblasti statistike.

Evropska komisija naglasila je da će produbljivanje reformi povezanih s Evropskom unijom u svim razmatranim sektorima pomoći Bosni i Hercegovini da se integriše u jedinstveno tržište EU-a i ubrza socioekonomsko približavanje Evropskoj uniji, što će ne samo podstaći rast ekonomije Bosne i Hercegovine i otvoriti nova radna mjesta za njene građane, već i značajno ubrzati proces proširenja, nakon što je Bosni i Hercegovini dodijeljen status zemlje kandidata za članstvo u EU.

Komisija je istakla da je funkcionalan dijalog u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od ključnog značaja za ostvarenje tog cilja. Nakon odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, potrebno je poduzeti sve „relevantne korake“ s ciljem usvajanja pregovaračkog okvira. Komisija je također ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da, nakon dostavljanja svoje Reformske agende, nastavi s njenom provedbom, posebno kroz realizaciju reformi, imenovanje koordinatora te potpisivanje i ratifikaciju sporazuma o zajmu i sporazuma o Instrumentu za reforme i rast.

U pogledu ekonomske politike, vlasti Bosne i Hercegovine predstavile su najnovija ekonomska kretanja.

U vezi s fiskalnom politikom, Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi srednjoročno fiskalno planiranje i koordinaciju kroz provedbu postojećeg zakonodavstva koje se odnosi na tekuće i srednjoročno budžetsko planiranje i njegovo finansiranje. Komisija i vlasti Bosne i Hercegovine razgovarale su o najnovijim kretanjima, potencijalnim obavezama i rizicima, kao i o važnosti pripreme alternativnih rješenja u slučaju neočekivanog smanjenja prihoda ili povećanja rashoda.

Kada je riječ o razvoju finansijskog sektora, Komisija je primila k znanju napredak u pripremi predaplikacije za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i naglasila potrebu za potpunim i konačnim usvajanjem relevantnog zakonodavstva. Komisija je također ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da nastavi napredovati ka usklađivanju s pravnom stečevinom Evropske unije u oblasti slobodnog kretanja kapitala te, u skladu s obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dovrši potrebne korake za liberalizaciju kretanja kapitala i plaćanja.

U oblasti finansijske kontrole, Komisija je pozdravila činjenicu da je zakonodavni okvir najvećim dijelom uspostavljen, ali je naglasila potrebu za njegovom efikasnom provedbom u svim tijelima javnog sektora. Komisija je također istakla da reforme javne interne finansijske kontrole trebaju biti ugrađene u predstojeću Strategiju upravljanja javnim finansijama za period 2026. do 2030. godine, koja predstavlja ključni element vjerodostojnog reformskog puta. Komisija je ukazala na slabosti u nadzoru nad javnim preduzećima, posebno u vezi sa zaostalim obavezama i fiskalnim rizicima, te zatražila dodatne podatke o javnim preduzećima. Nadalje, Komisija je pozdravila reforme metodologija vanjske revizije usklađene s Međunarodnim okvirom profesionalnih objava INTOSAI-ja (INTOSAI Framework of Professional Pronouncements – IFPP) te zatražila poboljšanje stepena provedbe preporuka vrhovnih revizorskih institucija. Komisija je također pozvala na imenovanje Službe za koordinaciju borbe protiv prevara (AFCOS) kao ključnog koraka u jačanju sistema zaštite finansijskih interesa Evropske unije.

Kada je riječ o Programu ekonomskih reformi (ERP), Komisija je pozdravila njegovo blagovremeno dostavljanje te informirala vlasti Bosne i Hercegovine o okvirnom roku za naredni ciklus izrade Programa.

U oblasti statističke saradnje, Komisija je pozdravila pozitivne pomake u korištenju administrativnih podataka za izradu zvanične statistike. Komisija je naglasila potrebu za jačanjem koordinacije između statističkih institucija i nadležnih tijela kako bi se osigurala proizvodnja pouzdanih i uporedivih statističkih podataka. Također je ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da otkloni preostale nedostatke u podacima, unaprijedi makroekonomsku statistiku i osigura blagovremeno dostavljanje ključnih setova podataka, uključujući statistiku u okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP). Komisija je također pozvala na usvajanje državnog Zakona o statistici i glavnog plana za nacionalne račune, kao i na napredak u uspostavljanju klasifikacije Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS), uz naglašavanje potrebe za daljnim jačanjem ljudskih resursa i institucionalnih kapaciteta. Komisija je ohrabrila statističke institucije u Bosni i Hercegovini da nastave aktivnosti na planiranju i organizaciji popisa stanovništva i stanova.

Bosna i Hercegovina treba provesti socioekonomske reforme za napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterija za pristupanje Evropskoj uniji, posebno kroz jačanje vladavine prava, funkcioniranja institucija na državnom nivou i saradnje među relevantnim akterima. Fragmentiranost unutrašnjeg tržišta zemlje, nepovoljno poslovno okruženje i nedovoljna predvidivost političkih odluka sprečavaju Bosnu i Hercegovinu da ostvari svoj puni ekonomski potencijal. Osim toga, nedovoljna usklađenost pravnog i institucionalnog okvira zemlje sa zahtjevima pravne stečevine Evropske unije usporava napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo.

Sastankom su, u ime Bosne i Hercegovine, kopredsjedavali gđa. Vera Letica, pomoćnica ministra pri Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine, a u ime Evropske komisije g. Joost Kuhlmann, savjetnik direktora pri Generalnoj direkciji za ekonomske i finansijske poslove, gđa. Heinke Veit, zamjenica šefa jedinice u Generalnoj direkciji za proširenje i istočno susjedstvo, te gđa. Katarzyna Sobieraj, službenica za ekonomsku i trgovinsku politiku za Bosnu i Hercegovinu pri Generalnoj direkciji za proširenje i istočno susjedstvo.

Prethodni sastanak održan je 22. maja 2025. godine.