Danas je, u Sarajevu, Evropska unija u Bosni i Hercegovini organizovala konferenciju na kojoj je razgovarano o korištenju umjetne inteligencije u medijima u Bosni i Hercegovini. Konferencija je okupila stručnjake iz oblasti novinarstva, umjetne inteligencije i prava iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije i Evrpske unije.

Na konferenciji je predstavljena studija o korištenju umjetne inteligencije u medijima u Bosni i Hercegovini, koju je dala izraditi EU, a koja ispituje stavove medijskih profesionalaca o umjetnoj inteligenciji, procjenjuje njihove vještine u korištenju umjetne inteligencije te analizira regulatorni okvir.

“Kao i svaka nova tehnologija, umjetna inteligencija dolazi sa svojim prilikama i rizicima. Sve veći broj medijskih radnika koristi alate umjetne inteligencije u svom radu. Nesumnjivo je da se time otvaraju nove mogućnosti za istraživačko novinarstvo, pristup informacijama na drugim jezicima, ili čak pripremu nacrta sadržaja. Međutim, potencijalna zloupotreba umjetne inteligencije također generiše nove prijetnje, uključujući dezinformacije i štetan sadržaj, sa potencijalno štetnim efektima na društvo u cjelini. Stoga je neophodno primijeniti adekvatne mjere zaštite od zloupotrebe, osiguravajući balans između mogućnosti umjetne inteligencije, s jedne, i etičkih odgovornosti, s druge strane, a sve kako bi se osigurala transparentnost, tačnost i profesionalizam. Zadovoljstvo mi je da je Evropska unija bila u mogućnosti da podrži istraživanje ove brzorastuće oblasti kroz novu, danas predstavljenu studiju,” izjavio je Ferdinand Koenig šef Odjela za komunikacije i glasnogovornik Evropske unije u BiH.

U studiji su kroz upitnik i intervjue učestvovali novinari i urednici iz 47 medijkih kuća iz sedam gradova. Istraživanje je pokazalo da skoro dvije trećine, 62% ispitanih novinara i novinarki koristi neki alat umjetne inteligencije u svom svakodnevnom radu, ali i da se suočavaju s izazovima kada je riječ o znanju za njeno efektivno korištenje.

Konferencija je bila prilika za otvaranje dijaloga o odgovornoj i etičnoj primjeni umjetne inteligencije u medijima Bosne i Hercegovine, ali i šire. Učesnici su razgovarali o transformativnom potencijalu umjetne inteligencije i načinima na koji umjetna inteligencija može imati utjecaj na medijske procese od proizvodnje sadržaja do distribucije i moderiranja.

Takođe je razgovarano o etičkim i pravnim izazovima i širim društvenim implikacijama posebno s pojavom generativne umjetne inteligencije, o različitim aspektima upotrebe umjetne inteligence u sferi dezinformacija, te o zaštitnim mjerama uspostavljenim zakonodavstvom EU ili kroz samoregulaciju.

“Zakonodavni okvir Evropske unije i pozicija Bosne i Hercegovine u kontekstu primjene tog evropskog zakonodavstva koji se odnosi na umjetnu inteligenciju uključuju dva ključna pravna akta: Akt o umjetnoj inteligenciji i Akt o digitalnim uslugama,“ izjavila je Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitovanje u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine. „Regulatorna agencija za komunikacije, kao agencija i stručno tijelo, kroz evropsku platformu regulatornih tijela, koja uključuje preko 50 regulatornih institucija iz Evrope, prati i aktivno učestvuje u razgovorima o primjeni propisa i ulozi regulatora u oblasti umjetne inteligencije. Regulatori se fokusiraju na dva aspekta: kako koristiti umjetnu inteligenciju za povećanje efikasnosti regulacije i kako u budućnosti nadgledati njen razvoj, a da se pri tome ne naruše vladavina prava, ljudska prava i demokratija”, izjavila je Odobašić.