Uvodno obraćanje šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Luigija Sorece na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji 2026.

Dobro jutro svima. Vaše ekselencije, uvaženi gosti, dame i gospodo,

Čast mi je što vam se ponovo obraćam na otvaranju Sarajevske sigurnosne konferencije, ove godine na temu „Sigurnost Evrope u podijeljenom svijetu“, a koja je usko povezana s mojim djelovanjem u Bosni i Hercegovini kao ambasadora Evropske unije i specijalnog predstavnika Evropske unije.

Danas želim s vama podijeliti viziju EU-a o sigurnosnoj arhitekturi Evrope koja se ubrzano mijenja, o tome kakvu ulogu u njoj, prema našem viđenju, ima proces proširenja te zašto Evropska unija, uprkos narativima o slabljenju Evrope, i dalje ima ključnu ulogu u današnjem geopolitičkom okruženju, uz svoju ekonomsku snagu kao druga najveća svjetska ekonomija.

Nije slučajnost što o ovoj temi razgovaramo upravo ovdje, u Sarajevu, gradu koji je, suočen sa strahotama, iznova definisao otpornost u savremenom smislu.

Bosna i Hercegovina svjedoči da je zaustavljanje nasilja tek prva faza izgradnje mira te da dugoročna sigurnost zahtijeva održivu demokratsku integraciju.

Već četiri godine se rat vodi na našem pragu, što je dovelo do tektonskog zaokreta u evropskoj sigurnosti, najznačajnijeg od završetka Hladnog rata.

U kombinaciji s, prvo nestabilnošću na Bliskom istoku, koja ugrožava trgovinske pravce, te drugo sa promjenom američkog pristupa koja od Evrope zahtijeva veću samostalnost, kontinent preuzima sve veću stratešku odgovornost za vlastitu sigurnost.

Dozvolite mi da istaknem nekoliko skorijih činjenica koje potvrđuju razmjere ove velike promjene:

• Prvo, gotovo sve evropske članice NATO-a sada izdvajaju više od 2% BDP-a za odbranu;
• Drugo, evropske snage od februara 2026. godine sve više preuzimaju vodeće uloge u komandnim strukturama NATO-a.
• Treće, udružuju se tržišta odbrambene industrije kako bi se omogućila proizvodnja velikog obima i intenziteta, pri čemu su zajedničke inicijative za nabavku i opredjeljenje da se najmanje 50% odbrambene opreme nabavlja od evropskih dobavljača visoko među prioritetima Unije.
• Četvrto, godišnji kapacitet Evrope za proizvodnju municije već je šest puta veći nego prije samo tri godine.

Ove činjenice pokazuju da je Evropa odlučnija u odbrani svoje slobode, svojih vrijednosti temeljenih na univerzalnim principima i svojih političkih dostignuća.

Međutim, prijetnje s kojima se suočavamo i na koje moramo izgraditi otpornost ne dolaze samo s naših vanjskih granica. EU i zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem, a EU aktivno brani demokratske vrijednosti na kojima počiva naša Unija od snaga koje nastoje destabilizirati Uniju i zemlje kandidatkinje.

Stoga je sigurnost Bosne i Hercegovine neraskidivo povezana s kolektivnom sigurnošću u Evropi. EUFOR Althea i dalje ima ključnu ulogu u pružanju podrške domaćim vlastima u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane zemlje.

Također želimo da partneri sa Zapadnog Balkana od korisnika sigurnosti prerastu u aktere koji doprinose sigurnosti u regionu i šire. U te svrhe, kroz Evropski mirovni instrument za Zapadni Balkan izdvojeno je ukupno 98 miliona eura, od čega je trećina, odnosno 35 miliona eura, dodijeljena isključivo Bosni i Hercegovini.

Pored opredijeljenosti za usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i Zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom, zemlje Zapadnog Balkana mogu ponuditi i stručna znanja i partnerstva. Naime, četiri zemlje iz regiona dale su doprinos u ljudstvu i stručnjacima misijama EU-a u okviru Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike, a u regionu posluje više od 200 kompanija iz odbrambene industrije koje mogu proizvoditi municiju u skladu sa standardima NATO-a, prvenstveno u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Evropska unija je potpisala partnerstvo u oblasti sigurnosti i odbrane s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u novembru i u decembru 2024. godine, dok je potpisivanje s Crnom Gorom u pripremi. Region je u većoj mjeri integrisan u mehanizme za suzbijanje hibridnih prijetnji, uključujući i kroz Europol.

U ovom novom strateškom pristupu evropskoj sigurnosti i odbrani, proširenje ima ključnu ulogu.

Naime, proširenje je mnogo više od geografskog širenja Unije. Njegova suština je jačanje naše Unije kako bi, prema riječima evropske komesarke za proširenje Marte Kos, Unija bila „geopolitički stabilizator Evrope“.

A kada je riječ o proširenju, EU ostvaruje konkretan napredak. Očekuje se da će 2026. biti rekordna godina u tom pogledu. Vidimo da je Crna Gora zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, a države članice počele su pripremati njen ugovor o pristupanju. Albanija je zvanično počela zatvarati poglavlja i potencijalno bi mogla završiti pregovore do kraja 2027. godine. Naravno, primili smo k znanju nedavno islandsko „ne“ ponovnom pokretanju pregovora o pristupanju, pri čemu je Island već čvrsto povezan s Unijom kroz članstvo u Evropskom ekonomskom prostoru i šengenskom prostoru slobodnog kretanja. 

Prijedlog narednog budžeta EU-a za period 2028. do 2034. odražava ovu ambiciju tako što predviđa 42,6 milijardi eura za proširenje i istočno susjedstvo, što predstavlja povećanje za više od jedne trećine u poređenju sa prethodnim budžetom. Neovisno od toga, iz EU budžeta izdvojili smo više od 107 milijardi eura za podršku oporavku i otpornosti Ukrajine te njenom putu ka članstvu u EU.

Postepena integracija zemalja Zapadnog Balkana u ekonomske EU tokove također je ključna za sigurnost i odbranu. Region podržavamo kroz investicije, reformske programe i postepene korake ka integraciji.

Moram da spomenem ovdje Plan rasta za Zapadni Balkan, pokrenut 2024. godine, jedan od instrumenata koji su nam na raspolaganju. Neke zemlje u regionu ostvaruju izuzetan napredak koristeći alate kako bi ostvarili pozitivne promjene. Nažalost, mogu samo izraziti žaljenje što Bosna i Hercegovina još uvijek nije završila ratifikaciju sporazuma kako bi omogućila da Reformska agenda postane stvarnost i donese građanima konkretne koristi. A postoji i cijena za neaktivnost.

Konačno, dok EU svoju pažnju usmjerava na vlastite granice i susjedstvo kako bi osigurala sigurnost i stabilnost, istovremeno ima ključnu ulogu na međunarodnom planu u očuvanju međunarodnog prava i globalne odgovornosti.

Nema sigurnosti bez vladavine prava.

U vremenima kada su, prema riječima visoke predstavnice EU-a i potpredsjednice Evropske komisije Kaje Kallas tokom njene posjete Sarajevu prije samo nekoliko sedmica, „pravila bačena kroz prozor“, EU nastavlja štititi međunarodni poredak zasnovan na pravilima i međunarodnom humanitarnom pravu u međunarodnim forumima. Zajedno sa svojim državama članicama, EU je i dalje najveći finansijski kontributor sistemu Ujedinjenih nacija. EU zahtijeva poštivanje međunarodnog pravosudnog sistema i podsjeća da nikome, bez obzira na moć ili položaj, ne smije biti dopušteno da izbjegne pravdu.

U vremenima neizvjesnosti, politike sile i pritisaka te sve snažnije globalne konkurencije, EU ostaje istinski pouzdan, dosljedan i principijelan partner. Naša ponuda u oblasti sigurnosti i odbrane za region Zapadnog Balkana obuhvata integraciju u lance snabdijevanja odbrambene industrije, povezivanje s naprednim mrežama kibernetičke sigurnosti te finansiranje infrastrukture s potencijalom za dvojnu namjenu. Ako ni to nije dovoljno da potvrdi ovu činjenicu, najveće vojne i civilne misije EU-a, odnosno, EUFOR i EULEX Kosovo, raspoređene su upravo u ovom regionu.

Nema nikakve sumnje u to šta EU nudi kada je riječ o proširenju. Zemlje kandidatkinje duguju svojim građanima provedbu neophodnih reformi, a članstvo u Evropskoj uniji je želja velike većine tih građana.

Dok stojim ovdje, u sarajevskoj Vijećnici, još jednom se prisjećam izbora koje smo svi primorani praviti kada smo suočeni s nedaćama.

Naš dugoročni cilj je birati mir, birati stabilnost i sigurnost i upravo taj cilj određuje pravac našeg djelovanja, i to ne u nekoj dalekoj budućnosti, već danas. 

Hvala vam.