Zajednička izjava izvršne potpredsjednice Virkkunen, visoke predstavnice Kallas i komesara McGratha uoči Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti za zločine nad novinarima
Nasilje nad novinarima podriva same temelje otvorenih, slobodnih i demokratskih društava. Novinari širom svijeta novinari i dalje bivaju ubijani, mučeni, uznemiravani, pritvarani i prisiljavani na egzil samo zato što obavljaju svoj posao i pozivaju nosioce vlasti na odgovornost.
Novinari koji izvještavaju iz područja oružanih sukoba suočavaju se sa specifičnim opasnostima. Međunarodno humanitarno pravo je sasvim jasno po ovom pitanju i propisuje da su novinari civili i moraju biti zaštićeni u svakom trenutku. Za svaki napad ili čin zastrašivanja usmjeren protiv novinara potrebno je provesti blagovremenu, nezavisnu i djelotvornu istragu. Počinioci moraju snositi odgovornost.
Ove prijetnje prevazilaze okvire područja neposrednih sukoba. Novinari se sve češće suočavaju s koordiniranim uznemiravanjem na internetu, nezakonitim nadzorom i kampanjama čiji je cilj diskreditiranje ili ušutkivanje novinara. Transnacionalna represija, zloupotreba sudskih postupaka, ekonomska prisila i strano miješanje vrše pritisak na nezavisno novinarstvo. Novinarke su nesrazmjerno često mete napada, pri čemu određeni državni i nedržavni akteri namjerno progone braniteljice ljudskih prava i novinarke.
Evropska unija nastavlja braniti nezavisno novinarstvo širom svijeta i pružati neophodnu podršku kako bi novinari mogli obavljati svoj izuzetno važan posao. U okviru dijaloga o ljudskim pravima koje vodimo s partnerima širom svijeta, EU se zalaže za slobodu medija, između ostalog ukazivanjem na konkretne slučajeve novinara koji su izloženi uznemiravanju ili ubijeni zbog svog rada.
Također intenziviramo podršku nezavisnim medijima na globalnom nivou. Do kraja 2025. godine Evropska komisija pokrenula je više od 100 projekata u 56 zemalja, uz globalne programe podrške nezavisnim medijima. Od 2015. godine mehanizam ProtectDefender.eu pružio je direktnu podršku za gotovo 13.000 novinara izloženih riziku, uključujući njih 686 samo tokom 2025. godine.
Unutar Evropske unije, sloboda i pluralizam medija u samom su središtu naših nastojanja da ojačamo demokratiju i vladavinu prava. Evropskim aktom o slobodi medija uspostavljaju se snažne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da novinari mogu sigurno obavljati svoj posao i da je sloboda medija zaštićena. U okviru Evropskog štita za demokratiju, Komisija se obavezala da će ažurirati svoju Preporuku o sigurnosti novinara i intenzivirati podršku provedbi postojećeg okvira EU-a za borbu protiv zloupotrebe sudskih postupaka usmjerenih protiv javnog djelovanja (SLAPP). Godišnji izvještaji Komisije o vladavini prava također prate stanje slobode i pluralizma medija širom EU-a, kao i u nizu zemalja koje teže pristupanju EU-u (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija).
Novinari rasvjetljavaju nepravdu i pozivaju nosioce vlasti na odgovornost. Moraju biti u mogućnosti obavljati svoj posao bez straha. Povodom ovog Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti za zločine nad novinarima pozivamo sve države da ispune svoje obaveze: zaštite novinare, istraže zločine počinjene nad njima i privedu odgovorne pravdi. Nekažnjivost mora prestati.
Kontekst
Međunarodna federacija novinara izvještava da je od početka 2026. godine ubijeno 15 novinara, dok je Komitet za zaštitu novinara evidentirao 34 ubistva.
Evropska unija je snažno posvećena unapređenju slobode i pluralizma medija širom svijeta. Naša podrška kontinuirano se prilagođava kako bi odgovorila na brzo promjenjive okolnosti s kojima se suočavaju nezavisni mediji, kao što su aktuelna kriza finansiranja, sve veće prijetnje novinarima i novi izazovi povezani s digitalnom transformacijom. Sve intervencije prilagođene su lokalnom kontekstu i zasnivaju se na strogom principu „ne činiti štetu“.
Mehanizam ProtectDefenders.eu pruža namjensku zaštitu novinarima izloženim riziku, u svojstvu branitelja ljudskih prava, uključujući hitnu pomoć, izmještanje na sigurnu lokaciju ili izgradnju kapaciteta. Od uspostavljanja ovog mehanizma 2015. godine, njegovu podršku koristilo je gotovo 13.000 novinara. Samo tokom 2025. godine pomoć u okviru ovog mehanizma dobilo je najmanje 686 pojedinačnih novinara izloženih riziku. Postoji i niz drugih ciljanih programa kojima upravljaju različite generalne direkcije Komisije (INTPA, ENEST, MENA, FPI), a koji pružaju podršku nezavisnim medijima širom svijeta. Posebna pažnja posvećuje se novinarkama, novinarima koji izvještavaju o manjinskim grupama ili dolaze iz područja koja su slabo zastupljena u medijima.
Godišnji izvještaj Komisije o proširenju procjenjuje napredak u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama te daje preporuke prilagođene pojedinačnim zemljama u pogledu slobode izražavanja i slobode medija, uključujući sigurnost novinara. Pored toga, EU podržava evropski mehanizam za brzi odgovor koji prati stanje slobode medija i sigurnosti novinara te pruža podršku u tim oblastima.
Na multilateralnom nivou, EU je jedan od ključnih podržavalaca izuzetno važnog rada kako visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), tako i UNESCO-a, na zaštiti nezavisnih i pluralističkih medija. Kroz redovne bilateralne dijaloge o ljudskim pravima, EU također nastoji ojačati opredijeljenost trećih zemalja za slobodu medija.
U augustu 2025. godine Evropski akt o slobodi medija (EMFA) počeo se primjenjivati širom EU-a. Njime se nastavlja jačati sloboda i pluralizam medija na unutrašnjem tržištu EU-a, čime se novinarima i medijskim kompanijama osigurava veća pravna sigurnost i jača njihova nezavisnost. Pravila koja se primjenjuju na nivou cijele EU-a, a čiji je cilj suzbijanje strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), novinarima, braniteljima ljudskih prava i drugim osobama koje učestvuju u javnoj raspravi pružaju i alate za odbranu od zloupotrebe sudskih postupaka. Komisija također pruža podršku državama članicama u provedbi Preporuke Komisije o sigurnosti novinara, usvojene u septembru 2021. godine.
Podrška slobodi i pluralizmu medija te nezavisnom novinarstvu ostaje jedan od ključnih prioriteta Evropske komisije i u okviru predloženog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034. godine.