Uoči samita EU-Zapadni Balkan 6. decembra 2022. i Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove 8. decembra, Komisija predstavlja Akcioni plan EU za Zapadni Balkan. Ovaj akcioni plan naslanja se na zaključke Vanrednog savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove (unutrašnji poslovi) od 25. novembra, gdje su se ministri obavezali da će sprovesti Akcioni plan EU o centralnom Mediteranu, koji je Komisija predložila 21. novembra.

Akcioni plan za Zapadni Balkan identifikuje 20 operativnih mjera strukturiranih duž 5 stubova: (1) jačanje upravljanja granicama duž ruta; (2) brze procedure za dobijanje azila i kapacitet podrške za prijem; (3) borba protiv krijumčarenja migranata; (4) unaprjeđenje saradnje o readmisiji i povratku, kao i (5) postizanje usklađenosti vizne politike. Mjere su usmjerene na podršku ili akcije partnera sa Zapadnog Balkana i djelovanje u EU. Ima za cilj jačanje saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama sa partnerima na Zapadnom Balkanu u svijetlu njihovog jedinstvenog statusa sa perspektivom pristupanja EU i njihovih stalnih napora da se usklade sa pravilima EU.

Akcioni plan utvrđuje niz mjera za jačanje podrške EU državama članicama koje se suočavaju sa povećanim migracionim pritiskom duž zapadnobalkanskih ruta. Neregularna kretanja duž zapadnobalkanskih ruta značajno su porasla ove godine zbog nekoliko faktora, uključujući ekonomske pritiske i nesigurnost koja je rezultat tekućih sukoba. Neusklađenost bezviznog režima sa viznom politikom EU takođe doprinosi povećanju broja ljudi koji direktno vazdušnim putem stižu u zemlje Zapadnog Balkana i idu dalje ka EU. Bliska saradnja sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana je od suštinskog značaja za rješavanje ovih zajedničkih migratornih izazova.

Prvi stub: Ojačati upravljanje granicama duž ruta

Jačanje upravljanja granicom duž cijele migracione rute je od suštinskog značaja za smanjenje neregularnih tokova, takođe u svijetlu evoluirajućeg modusa operandi krijumčara, povećane upotrebe nasilja i rizika od trgovine vatrenim oružjem i organizovanog kriminala. EU je već zaključila statusne sporazume sa Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom, dozvoljavajući Fronteksu da rasporedi stalni korpus evropske granične i obalske straže u zajedničke operacije u regionu. Zajedničke operacije i raspoređivanje Fronteksa će biti ojačani, a novi sporazumi o statusu će se brzo pregovarati. Istovremeno ćemo razmotriti i potencijalno povećati podršku Fronteksa državama članicama na spoljnim granicama EU.

Drugi stub: Osigurati brzu proceduru azila i podržati kapacitete za prijem

EU ostaje posvećena jačanju kapaciteta za azil partnera sa Zapadnog Balkana i podržava prijem širom regiona kroz tekući program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) širom regiona. Kontinuirana podrška partnerima sa Zapadnog Balkana uključuje dalje jačanje njihovih procedura azila i registracije, kao i osiguranje adekvatnih uslova za prihvat. EU će posebno nastaviti da radi sa partnerima sa Zapadnog Balkana na razvoju planiranja za vanredne situacije i obezbjeđivanju spremnosti za zimsku sezonu.

U EU, brza implementacija mape puta o transferima iz Dablina i registracijama u Eurodaku takođe su potrebne radnje za rješavanje sekundarnih kretanja i poboljšanje upravljanja migracijama.

Treći stub: Borba protiv krijumčarenja migranata

Tokom sastanka ministara pravosuđa i unutrašnjih poslova EU-Zapadni Balkan 3. novembra 2022. Komisija je pokrenula Operativno partnerstvo za borbu protiv krijumčarenja. Za nastavak jačanja akcija duž cijele rute neophodno je uspostaviti operativnu radnu grupu Europola, pojačati učešće svih partnera sa Zapadnog Balkana u EMPACT ciklusu 2022-2025 i implementirati nedavno usvojeni IPA program za borbu protiv krijumčarenja. Postizanje sporazuma sa kozakonodacima o predlogu da se sankcionišu prevoznici koji su uključeni u krijumčarenje migranata je takođe od suštinskog značaja. Kao mjera premošćavanja, Komisija će konsolidovati operativni paket alata sa mjerama usmjerenim na transportne operatere.

Četvrti stub: Unaprjeđenje saradnje o readmisiji i povratak

Puna implementacija sporazuma o readmisiji sa partnerima sa Zapadnog Balkana je okosnica saradnje u vezi sa povratkom i readmisijom. Podržaćemo partnere sa Zapadnog Balkana u akciji EU za ubrzanje povratka u regionu, jačanje operativnih kapaciteta kroz Fronteks, kao i sazivanje Zajedničkih odbora za readmisiju. Novi program o povratku iz regiona biće razvijen 2023. godine, čime će se pojačati saradnja i koordinacija na operativnom nivou između EU, Zapadnog Balkana i zemalja porijekla.

Peti stub: Usklađivanje vizne politike

Usklađivanje vizne politike je ključno za dobro funkcionisanje bezviznog režima Zapadnog Balkana sa EU. Svi partneri sa Zapadnog Balkana trebalo bi prioritetno da usklade svoju viznu politiku sa EU. Komisija usvaja svoj Peti izvještaj o suspenziji viza o praćenju bezviznog režima EU sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom, kao i Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom. Izvještaj se fokusira na radnje koje su preduzete da bi se odgovorilo na preporuke koje je Komisija dala u Četvrtom izvještaju, pri čemu se i dalje ispunjavaju uslovi za bezvizni režim, ali su potrebni hitni koraci na usklađivanju sa viznom politikom EU.

Sljedeći koraci

EU i države članice će morati da rade zajedno na postizanju ciljeva postavljenih u ovom Akcionom planu i obezbjeđivanju njegove efektivne implementacije. Izvještavanje i praćenje kroz postojeće mehanizme Komisije i Savjeta su instrumentalni u tom cilju. Ovaj akcioni plan dopunjuje tekući rad koji je usmjeren na druge ključne migratorne rute ka Evropi i može poslužiti kao model za razvoj sličnih planova koji se bave specifičnostima drugih migratornih ruta.

Pozadina

Nedavni razvoj događaja dodatno naglašava potrebu da se pronađu održiva i strukturalna evropska rješenja za naše zajedničke izazove na osnovu sveobuhvatnog pristupa utvrđenog u Novom paktu o migracijama i azilu koji je predložen 2020. Ostaje ključno osigurati usvajanje ovih reformi prije kraja. ovog zakonodavnog roka.