Komisija predstavila novi Plan rasta za Zapadni Balkan uključujući 6 milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja Evropskoj uniji

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba čiji je cilj:

1. Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti:

1. Slobodno kretanje roba;

2. Slobodno kretanje usluga i radnika;

3. Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA);

4. Olakšavanje cestovnog prevoza;

5. Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta;

6. Jedinstveno digitalno tržište;

7. Integracija u industrijske lance snabdijevanja.

2. Jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama;

3. Ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti;

4. Povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan za period od 2024-2027, što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, naime, 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uslovljena time da partneri na Zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.

Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi  Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one oz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultovati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija. 

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, je izjavila: „Sa današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.“

Sljedeći koraci

Evropski parlament i Vijeće trebaju razmotriti prijedlog za Instrument u okviru srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvat će se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti kako bi potakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024-2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije, odnosno visokog predstavnika.

Dodatne informacije

Ekonomska konvergencija je ključna za približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Nivo konvergencije između partnerskih zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije trenutno ne napreduje dovoljno brzo, sa prosječnim BDP-om po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći za Zapadni Balkan između 30% i 50% prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.

Integracija sa jedinstvenim tržištem Evropske unije bila je glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan uticaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije sa jedinstvenim tržištem EU-a.

Za više informacija:

Commission's Communication on the new Growth Plan

Q&A press memo

Faktografija – Novi Plan rasta za Zapadni Balkan

2023 Regulation proposal Reform and Growth Facility Western Balkans

Remarks by Commissioner Várhelyi at the press conference on the New Growth Plan

Citati