Kosovo i Evropska unija usvajaju zajedničke smernice ekonomskih politika na godišnjem sastanku Saveta EU o ekonomskom i finansijskom dijalogu

Predstavnici Zapadnog Balkana i Turske razgovarali su juče o svojim programima ekonomskih reformi (PER) sa predstavnicima zemalja članica EU, Evropske komisije i Evropske centralne banke na godišnjem sastanku dijaloga o ekonomskoj i finansijskoj politici u Briselu.

Sastanak je rezultirao zajedničkim dogovorom šest specifičnih smernih tačaka ekonomskih politika koje će tokom naredne godine sprovoditi partneri Zapadnog Balkana i Turske. Sastanak je bio usredsređen na glavne društveno-ekonomske izazove nastale tokom rata Rusije protiv Ukrajine i humanitarne krize u Turskoj koja je nastala nakon zemljotresa 6. februara 2023.god. Učesnici su ponovo istakli značaj zajedničkog političkog dijaloga o ekonomskim i finansijskim pitanjima i složili se da preuzmu odgovarajuće mere za ublažavanje daljeg uticaja ruskog rata protiv Ukrajine, uz očuvanje fiskalne održivosti.

Na ovom sastanku je takođe razmotren Program ekonomskih reformi Kosova 2023-2025. U kontekstu ekonomskih učinka, primećeno je da je ekonomski oporavak Kosova 2022. godine bio umeren, kao rezultat pada ulaganja i porodične potrošnje usled inflatornih pritisaka koji su rezultat rata Rusije protiv Ukrajine.

Prema ovom izveštaju, ekonomska aktivnost na Kosovu tokom 2022. godine bila je podstaknuta značajnom podrškom Vlade za ublažavanje uticaja energetske krize. Međutim, naglašeno je da zemlja treba da uzme u obzir ekonomske rizike u kontekstu ruske okupacije Ukrajine, posebno u vezi sa cenama hrane i energije,  kao i dinamikom trgovine sa glavnim trgovinskim partnerima.Razgovori su bili usredsređeni na efektivno sprovođenje strukturnih reformi za podsticanje održivog oporavka, podržavajući održive makroekonomske i fiskalne politike. U tom kontekstu, naglašeno je da je naplata poreza na Kosovu imala dvostruki rast zbog borbe protiv neformalne ekonomije i inflacije, a naglašena je i potreba za reformom sistema socijalnog osiguranja. U pogledu ekonomske održivosti i podsticaja  inkluzivnog rasta, rečeno e da Kosovo treba da reformiše energetski sektor kako bi poboljšalo energetsku bezbednost i održivost i prelazak na obnovljive izvore. Takođe je rečeno da Kosovo mora da nastavi da se bavi neformalnošću u ekonomiji, poboljša poslovno okruženje i konkurenciju u privatnom sektoru.

Konačno, Kosovo se obavezalo na sprovođenje Šeme garancije za mlade, a naglašeno je da će se nastaviti sa naporima da se poboljša kvalitet obrazovnog sistema kako bi se povećala zaposlenost i ublažila neusklađenost veština na tržištu rada.

Sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati za Evropsku uniju podnose godišnje Programe ekonomskih reformi (PER) Evropskoj komisiji, koji sadrže srednjoročne makroekonomske projekcije. Ovi programi su odobreni sa smernicama specifičnih politika za svaku zemlju, koje proizilaze iz prioriteta ekonomskih politika za narednih 12 meseci.

 

Za dalje informacije:

Usvojeni zajednečki zaključci

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9478-2023-INIT/en/pdf

Procena Evropske komisije za Kosovo PER 2023-2025 

https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/enlargement-policy/policy-highlights/economic-governance_en

PER  Kosovo 2023-2025

https://mf.rks-gov.net/desk/inc/media/ED8075F1-E360-47E6-891B-AB887A48126E.pdf