COP27: EU poziva sve strane da preduzmu konkretne korake da ograniče globalno zagrijavanje na 1,5°C i poštuju Pariski sporazum

Na Konferenciji UN o klimatskim promjenama COP27 koja je počela ovog vikenda u Šarm el Šeiku u Egiptu, Komisija će pozvati sve strane da preduzmu hitne mjere da smanje emisije gasova staklene bašte i poštuju obaveze koje su preuzele u okviru Pariskog sporazuma i Pakta o klimatskim uslovima usvojenog prošle godine u Glazgovu na COP26.

Predsjednica fon der Lajen će 7-8. novembra predstavljati Komisiju na Samitu svjetskih lidera koji zvanično otvara COP27. Od 14. do 18. novembra, izvršni potpredsjednik Frans Timermans predvodiće pregovarački tim EU. Komesari za energetiku, Kadri Simson, životnu sredinu, pomorstvo i ribarstvo, Virginijus Sinkevičijus i poljoprivredu, Janusz Vojciechovski takođe će učestvovati na događajima na COP27.

Predsjednica fon der Lajen učestvovaće na jednom okruglom stolu lidera o ulaganju u budućnost energetike drugog dana. Ona će dati zajedničku izjavu EU na plenarnoj sjednici sa predsjednikom Evropskog savjeta. Ona će takođe učestvovati u brojnim događajima i potpisati bilateralne deklaracije sa nekoliko partnera, sa posebnim fokusom na partnerstvo u očuvanju šuma i klimi i tranziciju čiste energije.

Na COP27, pregovarački tim Komisije će se zalagati za sprovođenje postojećih obaveza da se pređe sa ambicioznih riječi na konkretne akcije, uključujući usvajanje Programa rada za ublažavanje uticaja kako bi se hitno povećala ambicija za ublažavanje uticaja i implementacija u ovoj kritičnoj deceniji. Što se tiče prilagođavanja klimatskim promjenama, EU je posvećena postizanju jasnog napretka ka Globalnom cilju prilagođavanja (GGA). Rješenja zasnovana na prirodi, kao što je istaknuto u prošlogodišnjem klimatskom paktu u Glazgovu, igraju ključnu ulogu u omogućavanju prilagođavanja na klimatske promjene i očuvanju biodiverziteta, što će takođe biti ključna tema na COP15 o biodiverzitetu kasnije ove godine. Po pitanju gubitaka i štete, EU će tražiti efikasna rješenja kako bi zadovoljila različite potrebe ranjivih zemalja širom svijeta koje se suočavaju sa posljedicama klimatskih promjena. EU podržava zvaničnu tačku dnevnog reda o sprječavanju, minimiziranju i rješavanju gubitaka i štete kako bi se omogućilo Stranama da razgovaraju o najboljem putu naprijed za olakšavanje brzog pristupa finansijama i povećanje podrške za ugrožene zemlje i zajednice. Radićemo sa razvijenim zemljama kako bismo osigurali da udvostruče finansiranje prilagođavanja do 2025. u odnosu na nivoe iz 2019. i da povećaju doprinose za finansiranje klime kako bi ispunili godišnji cilj od 100 milijardi dolara kome je EU doprinijela sa 23,04 milijarde eura 2021. – stabilan i daleko najveći doprinos.

Tokom konferencije, Komisija će biti domaćin preko 125 pratećih događaja u paviljonu EU u Šarm el Šeiku i onlajn. Ovi događaji će se baviti širokim spektrom pitanja vezanih za klimu, kao što su zaštita biodiverziteta i obnova prirode, energetska bezbjednost i zelena tranzicija, održivo finansiranje, bezbjednost hrane i vode, i istraživanje i inovacije. S obzirom na to da se gubitak biodiverziteta i klimatske promjene međusobno pojačavaju, različiti događaji će takođe naglasiti vezu između COP27 i predstojeće COP15 posvećene biodiverzitetu.

Pozadina

Prema Pariskom sporazumu iz 2015. godine, 194 zemlje su se složile da podnesu nacionalno utvrđene doprinose (NDC) koji predstavljaju njihove pojedinačne ciljeve smanjenja emisija. Zajedno, ovi NDC bi trebalo da doprinesu održavanju prosječne globalne promjene temperature ispod 2°C i što bliže 1,5°C do kraja vijeka. Izvještaji Međuvladinog panela UN za klimatske promjene (IPCC) za 2022. upozoravaju da će svijet dostići nivo od 1,5ºC u naredne dvije decenije i da bi samo najdrastičnija smanjenja emisija ugljenika od sada mogla pomoći u sprječavanju ekološke katastrofe. Ovaj nivo porasta temperature bi imao izuzetno štetne efekte koji predstavljaju egzistencijalni izazov.

Evropska unija je globalni lider u klimatskim akcijama, već je smanjila svoje emisije gasova staklene bašte za više od četvrtine od 1990. godine, dok je svoju ekonomiju povećala za preko 60%. Sa Evropskim zelenim dogovorom predstavljenim u decembru 2019. godine, EU je dodatno podigla svoje klimatske ambicije obavezujući se da će postići klimatsku neutralnost do 2050. Ovaj cilj je postao pravno obavezujući usvajanjem i stupanjem na snagu Evropskog zakona o klimi, u julu 2021. godine. Zakon o klimi takođe postavlja srednji cilj smanjenja neto emisija gasova staklene bašte za najmanje 55% do 2030. godine, u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Ovaj cilj za 2030. je saopšten UNFCCC-u u decembru 2020. kao NDC EU prema Pariskom sporazumu. EU je 2021. godine predstavila paket predloga kako bi svoju politiku o klimi, energetici, korišćenju zemljišta, transportu i oporezovanju učinila pogodnom za smanjenje neto emisija gasova staklene bašte za najmanje 55% do 2030. Postignut je prvi sporazum o automobilima i kombijima sa nultim emisijama 27. oktobra. EU će ažurirati svoj NDC, po potrebi, što je prije moguće nakon što svi ovi predlozi budu usvojeni.

Klimatsko finansiranje je ključno za podršku ugroženim zajednicama da se zaštite od uticaja klimatskih promjena i da podrže održivi ekonomski rast. Razvijene zemlje su se obavezale da će mobilisati ukupno 100 milijardi dolara međunarodnog finansiranja klimatskih promjena godišnje od 2020. do 2025. kako bi pomogle najugroženijim zemljama, a posebno malim ostrvskim državama, u njihovim naporima za ublažavanje i prilagođavanje. EU je najveći donator sa stalnim rastom doprinosa za oko četvrtine projektovanog cilja. Druge zemlje donatori sada moraju pojačati svoje napore i zadovoljiti trenutni nedostatak.