Ekonomska prognoza za jesen 2022: Ekonomija EU na prekretnici

Nakon snažne prve polovine godine, privreda EU je sada ušla u mnogo izazovniju fazu. Šokovi izazvani ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine umanjuju globalnu potražnju i pojačavaju globalne inflatorne pritiske. EU je među najizloženijim naprednim ekonomijama, zbog svoje geografske blizine ratu i velikog oslanjanja na uvoz gasa iz Rusije. Energetska kriza narušava kupovnu moć domaćinstava i utiče na proizvodnju. Ekonomski sentiment je značajno opao. Kao rezultat toga, iako je predviđeno da rast u 2022. godini bude bolji nego što se ranije predviđalo, izgledi za 2023. su znatno slabiji za rast i veći za inflaciju u poređenju sa ljetnjom prelaznom prognozom Evropske komisije.

Očekuje se da će se rast značajno smanjiti na prelazu godine

Realni rast BDP-a u EU iznenadio je naviše u prvoj polovini 2022, pošto su potrošači energično nastavili da troše, posebno na usluge, nakon ublažavanja mjera za suzbijanje pandemije COVID-19. Ekspanzija je nastavljena i u trećem kvartalu, ali znatno slabijim tempom.

U uslovima povećane neizvjesnosti, visokih pritisaka na cijene energije, erozije kupovne moći domaćinstava, slabijeg spoljnog okruženja i strožih uslova finansiranja očekuje se da će EU, eurozonu i većinu država članica dovesti u recesiju u posljednjem kvartalu godine. Ipak, snažan zamah iz 2021. i snažan rast u prvoj polovini godine trebalo bi da podignu realni rast BDP-a u 2022. u cjelini na 3,3% u EU (3,2% u eurozoni) – znatno iznad projektovanih 2,7% u ljetnjoj privremenoj prognozi.

Kako inflacija nastavlja da se uvlači u raspoložive prihode domaćinstava, predviđeno je da se kontrakcija privredne aktivnosti nastavi u prvom kvartalu 2023. Očekuje se da će se rast vratiti u Evropu na proljeće, pošto inflacija postepeno popušta privredu. Međutim, sa snažnim vjetrovima koji još uvijek koče tražnju, privredna aktivnost će biti prigušena, sa rastom BDP-a koji će dostići 0,3% u cjelini 2023. i u EU i u eurozoni.

Predviđa se da će se do 2024. godine ekonomski rast progresivno vratiti na snagu, u prosjeku od 1,6% u EU i 1,5% u evrozoni.

Inflacija tek treba da dosegne vrhunac prije postepenog ublažavanja

Očekuje se da će inflacija viša od očekivane tokom prvih deset mjeseci 2022. i sve veći pritisci na cijene pomjeriti vrhunac inflacije na kraj godine i podići projekciju godišnje stope inflacije na 9,3% u EU i 8,5% u eurozoni. Očekuje se da će inflacija opasti 2023. godine, ali će ostati na visokom nivou od 7,0% u EU i 6,1% u eurozoni, prije nego što se smanji u 2024. na 3,0% odnosno 2,6%.

U poređenju sa ljetnjom prelaznom prognozom, ovo predstavlja reviziju naviše od skoro jedan procentni poen za 2022. i više od dva poena u 2023. Revizije uglavnom odražavaju znatno više veleprodajne cijene gasa i električne energije, koje vrše pritisak na maloprodajne cijene energije, kao i na većina dobara i usluga u potrošačkoj korpi.

Najjače tržište rada u decenijama da ostane otporno

Uprkos izazovnom okruženju, tržište rada je nastavilo sa snažnim performansama, sa najvišim nivoom zaposlenosti i učešća, a najnižom nezaposlenošću u decenijama. Snažna ekonomska ekspanzija povukla je neto dodatnih dva miliona ljudi na zapošljavanje u prvoj polovini 2022. godine, podižući broj zaposlenih u EU na rekordnih 213,4 miliona ljudi. Stopa nezaposlenosti je u septembru ostala na rekordno niskim nivoima od 6,0%.

Očekuje se da tržišta rada na usporavanje privredne aktivnosti reaguju sa zakašnjenjem, ali da ostanu otporna. Predviđa se rast zaposlenosti u EU od 1,8% u 2022. godini, prije nego što se zaustavi u 2023. i umjereno dostiže 0,4% u 2024. godini.

Stope nezaposlenosti u EU su projektovane na 6,2% u 2022. godini, 6,5% u 2023. i 6,4% u 2024. godini.

Nizak rast, visoka inflacija i mjere energetske podrške opterećuju deficite

Snažan nominalni rast u prva tri kvartala godine i postepeno ukidanje podrške u vezi sa pandemijom doveli su do daljeg smanjenja vladinih deficita u 2022. godini, uprkos novim mjerama usvojenim za ublažavanje uticaja porasta cijena energije na domaćinstva i preduzeća. Nakon pada na 4,6% BDP-a u 2021. (5,1% u eurozoni), predviđa se da će deficit u EU ove godine dalje opasti na 3,4% BDP-a (3,5% u eurozoni).

U 2023. godini, agregatni državni deficit će se, međutim, ponovo malo povećati (na 3,6% u EU i 3,7% u eurozoni) kako privredna aktivnost slabi, rashodi za kamate rastu, a vlade produžavaju ili uvode nove diskrecione mjere za ublažavanje uticaja visokih cijena energije. Njihovo planirano povlačenje tokom 2023. i nastavak rasta trebalo bi da smanje pritisak na javne kase nakon toga. Kao rezultat, deficit je projektovan na 3,2% BDP-a u EU i 3,3% u eurozoni 2024. godine.

U horizontu prognoze, u EU se predviđa dalje smanjenje odnosa duga prema BDP-u, sa 89,4% BDP-a u 2021. na 84,1% BDP-a u 2024. (i sa 97,1% na 91,4% u eurozoni).

Izuzetan stepen neizvjesnosti

Ekonomski izgledi su i dalje okruženi izuzetnim stepenom neizvjesnosti dok se ruski agresivni rat protiv Ukrajine nastavlja, a potencijal za dalje ekonomske poremećaje je daleko od iscrpljenosti.

Najveća prijetnja dolazi od nepovoljnih kretanja na tržištu gasa i rizika od nestašica, posebno u zimu 2023-24. Osim snabdjevanja gasom, EU je i dalje direktno i indirektno izložena daljim šokovima na drugim tržištima roba koji odjekuju od geopolitičkih tenzija.

Dugotrajnija inflacija i potencijalna neuredna prilagođavanja globalnih finansijskih tržišta novom okruženju visokih kamatnih stopa takođe ostaju važni faktori rizika. Oba su pojačana potencijalom nedosljednosti između ciljeva fiskalne i monetarne politike.

Pozadina

Ova prognoza je zasnovana na skupu tehničkih pretpostavki u vezi sa deviznim kursevima, kamatnim stopama i cijenama roba sa datumom presjeka 31. oktobra. Za sve ostale pristigle podatke, uključujući pretpostavke o vladinim politikama, ova prognoza uzima u obzir informacije do, uključujući, 27. oktobra. Ukoliko se nove politike ne najave i ne preciziraju u adekvatnim detaljima, projekcije pretpostavljaju da nema promjena politike.

Evropska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljeće i jesen) i dvije privremene (zima i ljeto). Privremene prognoze pokrivaju godišnji i kvartalni BDP i inflaciju za tekuću i narednu godinu za sve države članice, kao i agregate EU i eurozone.

Ekonomska prognoza Evropske komisije za zimu 2023. ažuriraće projekcije BDP-a i inflacije i očekuje se da će biti predstavljena u februaru 2023. godine.