EU i dalje stoji uz slobodnu i demokratsku Bjelorusiju

9. avgusta 2020. godine, Bjelorusi su izašli na birališta s nadom u demokratske promjene. Svetlana Tihanovskaja je mobilisala opoziciju, ušavši u borbu nakon što je njen suprug, istaknuti bloger, uhapšen kako bi se spriječila njegova kandidatura. Uprkos očiglednim dokazima o izbornoj prevari, Lukašenko je tvrdio da je osvojio nevjerovatnih 80% glasova. EU nije priznala ove rezultate; izbori nisu bili ni slobodni ni fer.

U danima koji su uslijedili, ova očigledna prevara izazvala je masovne proteste širom Bjelorusije. Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice. Lukašenkov režim odgovorio je brutalnim suzbijanjem ovih protesta. Od 9. do 12. avgusta 2020. godine, policija za razbijanje demonstracija uhapsila je skoro 7.000 demonstranata i slučajnih prolaznika u Minsku, držeći ih u nehumanim i ponižavajućim uslovima. Četiri godine kasnije, još uvijek je iza rešetaka oko 1.400 političkih zatvorenika. Gospođa Tihanovskaja, kao i hiljade drugih Bjelorusa, bila je prisiljena na egzil. Ona je postala simbol bjeloruskog otpora i lice demokratskog pokreta u inostranstvu.

Represija tokom ljeta 2020. godine ne samo da je uništila trenutne nade za promjene u Bjelorusiji, već je i postavila zemlju na put sve veće izolovanosti i rastuće zavisnosti od Rusije. Lukašenko je progresivno predavao identitet i suverenitet Bjelorusije Putinu – kako bi ostao na vlasti.

Najupadljiviji primjer toga desio se u februaru 2022. godine kada je Lukašenko dozvolio ruskim trupama da koriste teritoriju Bjelorusije kao odskočnu dasku za invaziju na Ukrajinu. Njegov režim je takođe doprinio deportaciji ukrajinske djece sa teritorija Ukrajine pod ruskom kontrolom organizovanjem "ljetnjih kampova" za njih, u okviru kojih su ta djeca prolazila kroz ideološku i vojnu indoktrinaciju. Sve ovo je Lukašenka učinilo saučesnikom u Putinovom ilegalnom ratu agresije.

Dalje eskalirajući tenzije sa svojim zapadnim susjedima, Lukašenko je zatim pristao na stacioniranje ruskog nestrateškog nuklearnog oružja u Bjelorusiji i razgovarao je o operativnim planovima za invaziju na takozvani Suvałski koridor, koji se proteže oko 70 kilometara duž litvansko-poljske granice. Ove izjave su dio strategije širenja dezinformacija i izazivanja straha na Zapadu.

Već od 2021. godine, granice EU bile su meta hibridnih napada. Lukašenkov režim je podsticao migrante i tražioce azila iz Bliskog Istoka i Afrike da dođu u Bjelorusiju, kako bi ih gurao ka granicama Poljske, Litvanije i Letonije.

Ovi hibridni napadi primorali su susjedne države članice EU da pojačaju sigurnost na graničnim prelazima, čineći mobilnost težom za bjeloruske građane. Lukašenko vodi širu kampanju za ometanje razmjene ljudi sa Zapadom. Stvorene su administrativne prepreke za one koji žele da studiraju u inostranstvu, a od septembra 2023. godine, Bjelorusi nisu u mogućnosti da obnove svoje pasoše u bjeloruskim konzulatima u EU i drugdje.

Ovo se poklapa sa sve većom integracijom Bjelorusije u rusku informacijsku sferu. Promoviše se ruska državna ideologija Russkiy Mir ("Ruski svijet"), dok se alternativni glasovi potiskuju. Čak se i upotreba bjeloruskog jezika - službenog jezika zajedno sa ruskim - sve više ograničava i obeshrabruje.

Trenutna situacija u Bjelorusiji služi kao ozbiljno upozorenje za Ukrajinu i druge države u ruskom susjedstvu. Vizija Vladimira Putina za Ukrajinu jednaka je onome što on pokušava da postigne u Bjelorusiji: usklađivanje sa ruskim interesima, suzbijanje civilnog društva i uništavanje demokratskih aspiracija. Žestoka borba ukrajinskog naroda za očuvanje suvereniteta duboko odjekuje kod mnogih Bjelorusa koji u njoj vide sopstvene aspiracije.

Uprkos represiji, narod Bjelorusije nastavlja da preduzima akcije kako bi vratio svoju slobodu i demokratsku budućnost svoje zemlje, često uz veliki lični rizik. Politički zatvorenici i njihove porodice i dalje plaćaju najvišu cijenu.

Današnja četvrta godišnjica ukradenih izbora služi kao podsjetnik na njihovu ogromnu hrabrost, ali i kao poziv na akciju za međunarodnu zajednicu. EU je uvela ciljane sankcije. One uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine za 261 pojedinca i 37 entiteta odgovornih za represiju i za podršku ruskom ratu protiv Ukrajine. EU je takođe ograničila pristup Bjelorusije tržištima kapitala EU i ograničila trgovinu.

Istovremeno, pružamo finansijsku podršku bjeloruskom civilnom društvu, nezavisnim medijima i demokratskoj opoziciji. Prošle godine sam pokrenuo specifičnu savjetodavnu grupu. Redovno se sastajemo sa bjeloruskim demokratskim snagama i civilnim društvom kako bismo bolje razumjeli njihove potrebe i izazove sa kojima se suočavaju, kako unutar tako i izvan zemlje.

Aspiracije bjeloruskog naroda za boljom budućnošću, koje su tako jasno izražene prije četiri godine, neće biti zaboravljene. Nastavićemo da podržavamo sve napore za slobodnu i demokratsku Bjelorusiju.

Žozep Borelj, Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost / potpredsjednik Evropske komisije