Evropljani pozivaju na snažnije mjere za bezbjednost djece na internetu, jačanje demokratske otpornosti, odbrane i energetske tranzicije
Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da su Evropljani izrazito zabrinuti zbog svih rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama. U kontekstu sve veće zavisnosti od društvenih mreža, građani smatraju da je potrebna bolja zaštita i odlučnije mjere u borbi protiv dezinformacija. Istovremeno, imajući u vidu globalne izazove, Evropljani pozivaju na veće demokratsko učešće, jačanje odbrambenih kapaciteta i brži prelaz na čistu energiju.
Sajber nasilje prednjači među rizicima kojima su djeca izložena na internetu
Većina Evropljana želi da Evropska unija učini više kako bi zaštitila djecu od rizika na internetu. Građani su izrazito zabrinuti zbog svih opasnosti kojima su djeca izložena na društvenim mrežama. Na vrhu liste zabrinutosti nalazi se sajber nasilje i uznemiravanje, koje zabrinjava 71% ispitanika. Slijede strah od vrbovanja djece putem interneta i seksualne eksploatacije (70%), izloženost štetnim sadržajima poput nasilja, samopovređivanja ili ekstremizma (69%), kao i zloupotreba ličnih podataka djece (69%). Značajna većina ispitanika ukazuje i na rizik od uključivanja djece u nezakonite aktivnosti (64%), kao i na štetne efekte dizajna digitalnih platformi koji podstiču zavisnost (60%).
Većina Evropljana smatra da EU treba da učini više kako bi zaštitila djecu od rizika na internetu. Gotovo dvije trećine građana (63%) podržava uvođenje pravila EU kojima bi se pristup društvenim mrežama ograničio prema uzrastu, bilo kroz potpunu zabranu za djecu ispod određene starosne granice (36%), bilo odlaganjem pristupa do određenog uzrasta (27%). 15% građana smatra da bi trebalo ojačati kapacitete organa za sprovođenje zakona, dok 13% smatra da bi nadzor trebalo prepustiti roditeljima i školama, bez dodatne intervencije EU.
Dvije trećine Evropljana (66%) svakodnevno koristi društvene mreže kako bi se informisali o aktuelnim događajima ili politici. U tom kontekstu, kao glavne prioritete u borbi protiv lažnih i obmanjujućih informacija navode strože sankcije za nezakonit sadržaj na internetu (44%) i stroža pravila za digitalne platforme (40%). Slijede jasno označavanje sadržaja koji je generisala ili izmijenila vještačka inteligencija (38%), uvođenje minimalne starosne granice za pristup društvenim mrežama (37%) i veća ulaganja u medijsku pismenost i nezavisnu provjeru činjenica (29%).
Sloboda govora, pošteni izbori i vladavina prava smatraju se temeljnim stubovima demokratije
Evropljani su i dalje snažno privrženi ključnim vrijednostima demokratije. Prema rezultatima novog istraživanja, sloboda govora i izražavanja (34%), slobodni i pošteni izbori (32%) te poštovanje vladavine prava i osnovnih prava (31%) nalaze se na vrhu liste najvažnijih obilježja demokratskog društva. Kao ključni stubovi demokratije navode se i borba protiv korupcije (28%), transparentnost i odgovornost političkih lidera uz nezavisno pravosuđe (26%), kao i učešće građana u javnim raspravama i donošenju odluka (22%). Pored glasanja na izborima, Evropljani smatraju da su i oblici neposrednijeg učešća efikasan način uticaja na donošenje odluka u EU (46%), a zatim i učešće u političkim pokretima, partijama ili sindikatima (42%).
Raste povjerenje u sposobnost EU da ojača odbranu
Velika većina Evropljana (68%) saglasna je da Evropska unija treba da ojača svoju sposobnost da se samostalno brani od mogućih spoljašnjih prijetnji. Istovremeno, 56% ispitanika (što je povećanje od četiri procentna poena u odnosu na januar 2026. godine) navodi da vjeruje Evropskoj uniji da može unaprijediti bezbjednost i odbranu te bolje zaštititi svoje građane.
Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost ključni za ublažavanje rasta cijena energije
Istraživanje je pokazalo i da više od polovine ispitanika (56%) smatra da razvoj većih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora može pomoći Evropskoj uniji da postepeno odustane od upotrebe fosilnih goriva, dok dvije petine ispitanika ukazuju na značaj mjera energetske efikasnosti. Takođe, 32% ispitanika smatra da nuklearna energija može predstavljati dio rješenja.
Kada je riječ o konkretnim mjerama koje su građani preduzeli nakon rasta cijena energije, gotovo svaki treći ispitanik (31%) smanjio je ukupnu potrošnju električne energije. Više od četvrtine ispitanika (27%) počelo je pažljivije da prati svoju potrošnju energije ili je smanjilo korišćenje grijanja odnosno hlađenja (26%). Među ostalim mjerama navode se prilagođavanje potrošnje različitim periodima dana radi ostvarivanja nižih cijena električne energije (20%), ulaganje u energetski efikasnije uređaje (16%), upoređivanje ili promjena snabdjevača energijom odnosno ugovora o snabdijevanju (14%), kao i instaliranje ili razmatranje instaliranja sistema za korišćenje obnovljivih izvora energije (14%).
Pozadina
Brzo istraživanje Eurobarometra 584 o izazovima i prioritetima Evropske unije (jun 2026) sprovedeno je putem interneta od 19. do 24. juna 2026. godine. Ukupno je anketirano 25.904 građana Evropske unije iz svih 27 država članica.
Više informacija