Evropski zakon o slobodi medija: Komisija predlaže pravila za zaštitu pluralizma i nezavisnosti medija u EU

Evropska komisija usvojila je Evropski akt o slobodi medija, novi skup pravila za zaštitu pluralizma i nezavisnosti medija u EU. Predložena Uredba uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog uplitanja u uređivačke odluke i od nadzora. Fokus stavlja na nezavisnost i stabilno finansiranje javnih medija, kao i na transparentnost medijskog vlasništva i raspodjele državnog oglašavanja. Takođe utvrđuje mjere za zaštitu nezavisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Konačno, Zakon će se baviti pitanjem medijske koncentracije i stvoriti novi nezavisni Evropski odbor za medijske usluge, koji će se sastojati od nacionalnih medijskih vlasti. Komisija je takođe usvojila komplementarnu preporuku za podsticanje internih mjera zaštite uređivačke nezavisnosti.

Bez političkog uplitanja, bez špijuniranja, stabilno finansiranje

Evropski zakon o slobodi medija osiguraće da mediji – javni i privatni – mogu lakše raditi preko granica na unutrašnjem tržištu EU, bez nepotrebnog pritiska i uzimajući u obzir digitalnu transformaciju medijskog prostora.

Zaštita uređivačke nezavisnosti – Uredba će zahtijevati od država članica da poštuju efektivnu uređivačku slobodu pružalaca medijskih usluga i poboljšaju zaštitu novinarskih izvora. Pored toga, pružaoci medijskih usluga će morati da obezbjede transparentnost vlasništva javnim objavljivanjem takvih informacija i preduzmu mjere u cilju garantovanja nezavisnosti pojedinačnih uređivačkih odluka.

Bez upotrebe špijunskog softvera protiv medija – Zakon o slobodi medija uključuje snažne mjere zaštite od upotrebe špijunskog softvera protiv medija, novinara i njihovih porodica.

Nezavisni javni mediji – tamo gdje postoje javni mediji, njihovo finansiranje treba da bude adekvatno i stabilno, kako bi se osigurala uređivačka nezavisnost. Direktor i upravni odbor javnih medija moraće biti imenovani na transparentan, otvoren i nediskriminatoran način. Pružaoci javnih medijskih usluga će pružiti mnoštvo informacija i mišljenja, na nepristrasan način, u skladu sa svojom misijom javnog servisa.

Testovi pluralizma medija – Zakon o slobodi medija zahtijeva od država članica da procijene uticaj koncentracije medijskog tržišta na medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost. Također zahtijeva da svaka zakonodavna, regulatorna ili administrativna mjera koju država članica preduzima i koja može uticati na medije bude propisno opravdana i proporcionalna.

Transparentno državno oglašavanje – Zakon o slobodi medija utvrdiće nove zahtjeve za dodjelu državnog oglašavanja medijima, kako bi ono bilo transparentno i nediskriminatorno. Zakon će takođe poboljšati transparentnost i objektivnost sistema mjerenja publike, koji utiču na prihode od oglašavanja u medijima, posebno na internetu.

Zaštita medijskog sadržaja na internetu – na osnovu Zakona o digitalnim uslugama, Zakon o slobodi medija uključuje mjere zaštite od neopravdanog uklanjanja medijskog sadržaja proizvedenog u skladu sa profesionalnim standardima. U slučajevima koji ne uključuju sistemske rizike kao što su dezinformacije, vrlo velike online platforme koje namjeravaju da uklone određene legalne medijske sadržaje za koje se smatra da su suprotne politici platforme moraće obavijestiti pružaoce medijskih usluga o razlozima prije nego što takvo uklanjanje stupi na snagu. Sve žalbe koje podnesu pružaoci medijskih usluga te platforme će morati prioritetno obraditi.

Novo korisničko pravo da prilagodi vašu medijsku ponudu – Zakon o slobodi medija uvešće pravo prilagođavanja medijske ponude na uređajima i interfejsima, kao što su povezani televizori, omogućavajući korisnicima da promjene zadate postavke kako bi odražavale njihove sopstvene preferencije.

Predlog je propraćen Preporukom u kojoj se navodi niz dobrovoljnih najboljih praksi prikupljenih iz sektora i usmjerenih na promovisanje uređivačke nezavisnosti i veće transparentnosti vlasništva. Preporuka pruža paket alata dobrovoljnih mjera koje medijske kompanije moraju razmotriti, kao što su uslovi za samostalno kreiranje uređivačkog sadržaja, kroz osnaživanje novinara da učestvuju u ključnim odlukama za funkcionisanje medija, do strategija za osiguranje dugoročne stabilnosti. produkcije i sadržaja vijesti.

Evropski čuvar slobode medija

Komisija predlaže osnivanje novog nezavisnog Evropskog odbora za medijske usluge sastavljenog od nacionalnih medijskih vlasti. Odbor će promovisati efikasnu i dosljednu primjenu okvira medijskog zakona EU, posebno pomažući Komisiji u pripremi smjernica o medijskim regulatornim pitanjima. Takođe će moći da daje mišljenja o nacionalnim mjerama i odlukama koje utiču na medijska tržišta i koncentraciju medijskog tržišta.

Odbor će takođe koordinirati nacionalne regulatorne mjere u vezi sa medijima izvan EU koji predstavljaju rizik po javnu sigurnost kako bi osigurao da ti mediji ne zaobiđu primjenjiva pravila u EU. Odbor će takođe organizovati strukturisani dijalog između veoma velikih onlajn platformi i medijskog sektora kako bi se promovisao pristup različitim medijskim ponudama i pratila usklađenost platformi sa samoregulatornim inicijativama, kao što je Kodeks EU o dezinformacijama.

Sljedeći koraci

Sada je na Evropskom parlamentu i državama članicama da raspravljaju o predlogu Komisije za Uredbu u redovnoj zakonodavnoj proceduri. Nakon usvajanja, biće direktno primjenjiva u cijeloj Evropskoj uniji. Komisija će podsticati diskusije, posebno kao dio Evropskog medijskog foruma, o dobrovoljnim praksama medijskih kompanija povezanih s pratećom Preporukom.

Pozadina

Nezavisni mediji su javni čuvar, ključni stub demokratije, kao i važan i dinamičan dio naše ekonomije. Oni su ključni u formiranju javne sfere, oblikovanju javnog mnjenja i pozivanju na odgovornost onih koji su na vlasti. Na globalnom nivou, Evropska unija ostaje uporište slobodnih i nezavisnih medija.

Istovremeno, u cijeloj EU postoje sve zabrinjavajući trendovi. Komisija je pažljivo pratila sve te razvoje kroz Izvještaj o vladavini prava i druge alate kao što je Monitor pluralizma medija. Izazovi identifikovani u prethodnim izvještajima o vladavini prava doveli su do nekoliko inicijativa EU, uključujući preporuku o bezbjednosti novinara i mjere za rješavanje zloupotreba tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP).

Evropski zakon o slobodi medija objavila je predsjednica von der Leyen u svom obraćanju o stanju u Uniji 2021. Zasniva se na izvještajima Komisije o vladavini prava i revidiranoj Direktivi o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja obezbjeđuje koordinaciju nacionalnog zakonodavstva za audiovizuelne medije širom EU. Zakon se takođe temelji na Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i Zakonu o digitalnim tržištima (DMA), kao i na novom Kodeksu prakse za dezinformacije. To je dio napora EU u promovisanju demokratskog učešća, rješavanju dezinformacija i podršci slobodi i pluralizmu medija, kako je navedeno u Evropskom akcionom planu za demokratiju.

Ovaj predlog nadopunjuje nedavno usvojenu Preporuku o zaštiti, sigurnosti i osnaživanju novinara i Direktivu o zaštiti novinara i branitelja prava od uvredljivih sudskih sporova (anti-SLAPP paket). Zakon o slobodi medija takođe djeluje u tandemu sa inicijativama koje se odnose na održivost, otpornost i digitalnu transformaciju medijskog sektora usvojenih u skladu s Akcionim planom za medije i audiovizuelne medije i revidiranim pravilima o autorskim pravima. Predlog se zasniva na opsežnim konsultacijama sa zainteresovanim stranama, uključujući i javnu konsultaciju.