Evropski zeleni plan: Održivija upotreba prirodnih resursa biljaka i tla

06.07.2023 Press and information team of the Delegation to MONTENEGRO

Evropska komisija je donijela paket mjera za održivu upotrebu ključnih prirodnih resursa te veću otpornost prehrambenih sistema i poljoprivrede u EU-u.

Zakon o monitoringu tla EU-u će otvoriti put ka zdravijem tlu do 2050. jer će se podaci o zdravlju tla prikupljati i stavljati na raspolaganje poljoprivrednicima i drugim menadžerima tla. Osim toga, održivo upravljanje tlom postaće standard te će se na taj način odgovoriti na neprihvatljive rizike za zdravlje ljudi i okolinu uzrokovane kontaminiranošću tla. Ovim prijedlozima podstiču se i inovacije i održivost tako što će se omogućiti sigurno iskorištavanje tehničkog napretka u području novih genetskih tehnika u svrhu razvoja kultura otpornih na klimatske promjene i smanjenja upotrebe pesticida te obezbijediti održivije, visokokvalitetno i raznoliko sjeme i reprodukcijski materijal za biljke i šume. Naposljetku, predlažu se nove mjere za smanjenje otpada od hrane i tekstilnog otpada, koje će doprinijeti učinkovitijoj upotrebi prirodnih resursa i daljnjem smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte iz tih sektora.

Te će mjere svima donijeti dugoročne ekonomske, socijalne i zdravstvene koristi te koristi za okolinu. Nova pravila osiguravaju otpornija prirodna dobra te tako posebno podupiru osobe koje žive od zemlje i prirode. Doprinijeće prosperitetu ruralnih područija, sigurnosti snabdijevanja hranom i otpornom i uspješnom bioekonomiji, osigurati vodeći položaj EU-a u području inovacija i razvoja te pomoći u preokretanju trenda gubitka bioraznolikosti i suočavanju s posljedicama klimatskih promjena.

Novo zakon EU-a za povećanje vrijednosti tla i njegovih resursa

Trenutno je od 60 % do 70 % tla u EU-u nezdravo. Osim toga, erozija svake godine odnese milijardu tona tla, što znači da preostali plodni gornji sloj brzo nestaje. Troškovi povezani s degradacijom tla procjenjuju se na više od 50 milijardi EUR godišnje.

Prijedlog prvog zakonodavnog akta EU-a o zemljištu sadrži usklađenu definiciju zdravlja tla, uspostavlja sveobuhvatan i koherentan okvir za praćenje te podstiče održivo upravljanje tlom i sanaciju zagađenih lokacija. Njime se objedinjuje nekoliko izvora podataka o tlu, uključujući podatke o uzorkovanju tla iz EU istraživanja o korišćenju i pokrivanju zemljišta (LUCAS), satelitske podatke u okviru programa Kopernikus te nacionalne i privatne podatke. Krajnji je cilj imati zdravo tlo u EU do 2050., u skladu s ciljem nulte stope zagađenosti u EU-u.

Podacima o tlu podupiraće se inovacije, te tehnološka i organizacijska rješenja, posebno u okviru poljoprivrednih praksi. Poljoprivrednicima i drugim vlasnicima zemljišta pomoći će da primijene najprikladnije metode tretiranja i povećaju plodnost tla i prinose, a potrošnju vode i hranjivih materija svedu na najmanju moguću mjeru. Ti će nam podaci ujedno omogućiti bolje razumijevanje trendova u pogledu suša, zadržavanja vode i erozije, te tako poboljšati sprečavanje katastrofa i upravljanje njima. Zdrava tla i bolji podaci pružaju poljoprivrednicima i menadžerima zemljišta priliku za ostvarivanje dodatnih prihoda, koji mogu biti nagrađeni za sekvestraciju ugljika, primanje plaćanja za ekosistemske usluge ili za povećanje vrijednosti zdravijeg zemljišta i hrane koja se na njima proizvodi. Prijedlog ne nameće nikakve direktne obaveze vlasnicima zemljišta i menadžerima zemljišta, uključujući poljoprivrednike.

Države članice definisaće pozitivne i negativne prakse upravljanja tlom, te donijeti mjere za obnovu degradiranog tla na temelju nacionalnih procjena zdravlja tla. Te će se procjene uključiti i u druge EU politike , kao što su LULUCF, ZPP i upravljanje vodama.

Osim toga, u prijedlogu se državama članicama nalaže da otklone neprihvatljive rizike za zdravlje ljudi i okolinu uzrokovane zagađenošću tla, u skladu s načelom „zagađivač plaća”. Države članice moraće utvrditi, ispitati, procijeniti i sanirati zagađene lokacije.

Otporniji prehrambeni sistemi zahvaljujući novim genetskim tehnikama

Poljoprivrednicima i uzgajivačima je potreban pristup najsavremenijim inovacijama. Nove tehnologije mogu doprinijeti jačanju otpornosti poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te zaštititi urod od posljedica klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i uništavanja okoline. Nove genetske tehnike inovativni su alati koji doprinose povećanju održivosti i otpornosti našeg prehrambenog sistema. Omogućuju razvoj poboljšanih biljnih sorti koje su otporne na klimatske promjene i štetne organizme, zahtijevaju manje gnojiva i pesticida te donose veće prinose. Na taj načine će se prepoloviti upotrebu hemijskih pesticida i s njima povezani rizici ali i smanjiti zavisnost EU-a o uvozu poljoprivrednih proizvoda.

Te nove tehnike će u većini slučajeva omogućiti usmjerenije, preciznije i brže izmjene od konvencionalnih tehnika uzgoja, dok su usjevi jednaki onima uzgojenima klasičnim tehnikama kao što su odabir sjemenja i ukrštanje.

Našim će se prijedlogom:

uspostaviti dvije kategorije biljaka dobijenih novim genetskim tehnikama: one koje su uporedive sa prirodnim ili konvencionalnim biljkama i one sa složenijim izmjenama;
na te će se kategorije primjenjivati različiti zahtjevi za ulazak na tržište uzimajući u obzir njihove različite karakteristike i profile rizičnosti. Za prvu kategoriju biljaka morat će se dostaviti obavještenje, a druga će podlijegati opsežnijem postupku u okviru Direktive o GMO-ima;
dati podsticaji za usmjeravanje razvoja biljaka prema većoj održivosti;
obezbijediti transparentnost u pogledu svih biljaka na tržištu EU-a dobijenih novim genetskim tehnikama (npr. označavanjem sjemena);
osigurati pouzdano praćenje ekonomskih, ekoloških i društvenih učinaka proizvoda dobijenih novim genetskim tehnikama.

Održiviji i raznovrsniji biljni i šumski reproduktivni materijal

Evropski sektor sjemena najveći je izvoznik na svjetskom tržištu sjemena (čini 20 % svjetskog tržišta, a njegova se vrijednost procjenjuje na 7 – 10 milijardi EUR i 7 000 poduzeća, uglavnom MSP-ova). Važno je da zakonodavstvo prati razvoj nauke. Ovim će se prijedlogom ažurirati i pojednostaviti postojeća pravila, od kojih su neka starija od 50 godina.

Predložena regulativa o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reproduktivnog materijala doprinijeće raznolikosti i kvalitetu sjemena i drugog biljnog i šumskog reproduktivnog materijala. Biljne sorte prilagodiće se budućnosti zahvaljujući ispitivanju održivosti (npr. otpornost na bolesti), čime će se obezbijediti stabilniji prinosi. Sjeme će se takođe bolje prilagoditi pritiscima klimatskih promjena, te će se doprinijeti očuvanju genetske raznolikosti kultiviranih usjeva i sigurnosti snabdijevanja hranom. Prijedlogom će se smanjiti birokratija, te povećati učinkovitost i djelotvornost sistema registrovanja i sertifikacije.

Kad je riječ o šumskom reproduktivnom materijalu, doprinijeće se da se pravo stablo zasadi na pravom mjestu kako bi se šume bolje prilagodile klimatskim promjenama. Zahvaljujući uzgoju stabala šume se mogu brže prilagoditi klimatskim promjenama, čime se osigurava njihova kontinuirana produktivnost u budućnosti.

Smanjenje prehrambenog i tekstilnog otpada

U Evropskoj uniji se svake godine baci gotovo 59 milijuna tona hrane (131 kg po stanovniku), čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 132 milijarde EUR. Više od polovine prehrambenog otpada (53 %) nastaje u domaćinstvima, zatim prerađivački i proizvodni sektor (20 %). Borba protiv prehrambenog otpada donosi trojaku korist: štedi se hrana za prehranu ljudi i time doprinosi sigurnosti snabdijevanja hranom. Poduzećima i potrošačima pomaže se da uštede novac i smanjuje se uticaj proizvodnje i konzumacije hrane na okolinu.

Kako bi se ubrzao napredak Evropske unije, Komisija predlaže da države članice do 2030. smanje prehrambeni otpad, i to za 10 % u preradi i proizvodnji i za 30 % (po stanovniku) u maloprodaji i potrošnji zajedno (restorani, usluge pripremanja i posluživanja hrane i domaćinstva).

Tekstilni otpad takođe opterećuje ograničene prirodne resurse. Potrošači ne razvrstavaju oko 78 % tekstilnog otpada pa on završava u miješanom otpadu iz domaćinstava, koji se spaljuje ili odlaže na deponijama. Više informacija o današnjem prijedlogu dostupno je u povezanom saopštenju za medije.

Sledeći koraci

O prijedlozima će sad raspravljati Evropski parlament i Vijeće u redovnom zakonodavnom postupku.

Pozadina

Evropski zeleni plan neophodan je za zdravlje naših građana i planete. Njegovim predstavljanjem u decembru 2019. započela je temeljina i sveobuhvatna transformacija društva i ekonomije. Ovim paketom upotpunjuju se prethodni prijedlozi u okviru stubova zelenog plana koji se odnosi na prirodne resurse.

Te inicijative i njihovi ciljevi temelje se na rješenjima koje pruža priroda kao naš najbolji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Kako bi se postigla klimatska neutralnost, a prije svega poboljšalo uklanjanje ugljenika prirodnim putem, ispunili ciljevi Evropskog zakona o klimi i međunarodne obveze Evropske unije u okviru Pariškog sporazuma i globalnog okvira za bioraznolikost nakon 2020. potrebno je hitno ojačati otpornost prirodnih ekosistema u cijeloj Evropskoj uniji, povećati njihovu mogućnosti da nam pomognu u prilagođavanju klimatskim promjenama i zadržati njihove proizvodne kapacitete kako bismo obezbijedili trajnu sigurnost snabdijevanja hranom i sirovinama.

Više informacija

Komunikacija o održivoj upotrebi prirodnih resursa

Prijedlog o novim genetskim tehnikama

Pitanja i odgovori o novim genetskim tehnikama

Informativni članak o novim genetskim tehnikama

Animacija o novim genetskim tehnikama

Prijedlog o biljnom i šumskom reproduktivnom materijalu

Pitanja i odgovori o biljnom i šumskom reproduktivnom materijalu

Informativni članak o biljnom i šumskom reproduktivnom materijalu

Prijedlog o prehrambenom otpadu

Pitanja i odgovori o prehrambenom otpadu

Informativni članak o prehrambenom otpadu