Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sazvala je prvi sastanak Odbora Global Gateway. Na sastanku je istaknut napredak koji je postignut u prvoj godini implementacije Global Gateway sa ciljem mobilizacije investicija u iznosu od 300 milijardi eura do 2027. Na njemu su identifikovani operativni prioriteti za zajednički rad u 2023. na uvođenju Global Gatevai-a sa partnerima. Takođe je identifikovao načine za usklađivanje aktivnosti svih aktera Team Europe za pružanje pozitivne ponude u partnerskim zemljama.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, rekla je: „Globalna kapija” je prije svega geopolitički projekat, koji teži da pozicionira Evropu na konkurentnom međunarodnom tržištu. To je kritično sredstvo jer su investicije u infrastrukturu u srcu današnje geopolitike. Partneri širom svijeta žele da rade sa Evropom. Prva godina implementacije pokazuje potražnju za održivim investicijama koje stavljaju stratešku autonomiju naših partnera u srce naše ponude.

Procjena prvih rezultata i crtanje kursa za 2023

Sastanak odbora je pregledao prvu godinu implementacije Global Gateway na osnovu prezentacija komesara Jute Urpilainen i komesara Olivera Varhelija. Predsjednica fon der Lajen je zatim vodila stratešku diskusiju sa Odborom o prioritetima za implementaciju Global Gateway 2023. godine u svim regionima. Poseban akcenat je stavljen na zajedničku implementaciju u pristupu Team Europe. Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell zaključio je sastanak i 12. decembra 2022. podnijeće izvještaj Vijeću za vanjske poslove.

Strategija Global Gateway je čvrsto u toku. Ključne investicije se vrše u prvoj godini implementacije kako bi se poboljšala digitalna povezanost putem podvodnog kabla za prenos podataka i zemaljskih veza između EU i njenih partnera, kako bi se povećala proizvodnja energije iz obnovljivih izvora uz ulaganja u solarne elektrane i vjetroelektrane i kako bi se, na primjer, povećao pristup i proizvodnja kapacitet vakcina, ljekova i zdravstvenih tehnologija.

Ovo uključuje, na primjer, u digitalnom sektoru, podmorski kabl Meduza sa optičkim vlaknima dužine 7.100 km sa ukupnom investicijom od 342 miliona eura, uključujući grant EU od 40 miliona eura, za povezivanje Alžira, Egipta, Maroka i Tunisa i Kipra, Francuske, Italije , Portugala i Španije, kao i proširenje podmorskog i zemaljskog optičkog kabla BELLA do Centralne Amerike i Kariba i uspostavljanje centara za posmatranje Zemlje u Panami preko 'Kopernika'.

U energetskom sektoru, uključuje na primjer Transbalkanski elektroenergetski koridor za povezivanje prenosnog sistema Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, Mađarskom, Rumunijom i Italijom, sa ukupnim ulaganjem od 41,2 miliona eura, kao i fotonaponska postrojenja u Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i vjetroparkovima u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. EU je takođe potpisala partnerstvo za zeleni vodonik i kritične sirovine sa Namibijom i Kazahstanom i partnerstvo za zeleni vodonik sa Egiptom, a u pristupu tima Evrope će podržati Partnerstvo za pravednu tranziciju sa Indonezijom i Južnom Afrikom sa 2,4 milijarde eura i 3 milijarde eura.

Kada je riječ o strateškim transportnim koridorima, investicije uključuju rehabilitaciju 34 km željezničke dionice Beljakovce-Kriva Palanka u Sjevernoj Makedoniji i bugarske granice u vrijednosti od 565 miliona eura ukupnih investicija i 279 miliona eura ukupnih investicija za dionicu duž koridora Ks na pruzi Beograd-Niš.

U zdravstvenom sektoru, investicije takođe uključuju preko 1 milijardu eura od Team Europe za podršku pristupu i proizvodnji vakcina, ljekova i zdravstvenih tehnologija u Africi, uz podršku u toku u Ruandi, Senegalu, Gani i Južnoj Africi, dok je u sektoru obrazovanja, EU ulaže u 25 projekata za izgradnju kapaciteta u oblasti stručnog obrazovanja i obuke koji uključuju 26 afričkih zemalja.

Od pokretanja strategije Global Gateway, više od 9 milijardi eura grantova iz budžeta EU je posvećeno za ključne investicije u svim identifikovanim sektorima u Africi, Latinskoj Americi i Karibima i Pacifiku.

Za regione podsaharske Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičkog regiona, Komisija će 15. decembra podnijeti 40 projekata iz evropskih finansijskih institucija na odobrenje Operativnom odboru u okviru Evropskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+), , za koje se očekuje da će zajedno generisati više od 50 milijardi eura investicija u ključnim sektorima koji doprinose Global Gateway.

Prema sporazumu o garanciji EFSD+ potpisanom u maju sa Evropskom investicionom bankom, za ukupno 26,7 milijardi eura garancije za pokrivanje suverenih kredita EIB u sektorima kao što su čista energija, zelena infrastruktura i zdravstvo, već su odobrena 34 projekta vrijedna 7,4 milijarde eura investicija.

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu i južnom i istočnom susjedstvu, EU je, zajedno sa evropskim finansijskim institucijama, do danas mobilisala 14 milijardi eura od 77 milijardi eura ukupnih investicija koje se očekuju do 2027. godine u okviru tri ekonomska i Investiciona plana, doprinoseći isporuci u ovim regionima na Global Gateway.

Angažovanje sa privatnim sektorom

Uoči sastanka odbora Global Gateway, predsjednica fon der Lajen sastala se sa predsjedavajućim Evropskog okruglog stola za industriju Žanom Fransoa van Boksmerom i predsjednikom Business Europe Fredrikom Personom. Razmjenjena su mišljenja o tome kako stvoriti uslove da evropski privatni sektor učestvuje u implementaciji Global Gateway.

Pozadina

Strategija Global Gateway za 2021. pruža okvir za spoljna ulaganja EU u međunarodnom kontekstu koji se razvija. To je ponuda EU za sužavanje globalnog investicionog jaza, podržavanje globalnog ekonomskog oporavka i praćenje dvostruke zelene i digitalne tranzicije van granica Evrope. Global Gateway pokriva i čvrstu infrastrukturu i okruženje koje omogućava, regulatorne okvire i norme i standarde, transfer tehnologije, know-how. U suštini, ambicija je da se realizuju transformativni projekti velikih razmjera sa jakim infrastrukturnim elementom koji kombinuju javno i privatno finansiranje za investicije.

Global Gateway je pozitivna ponuda EU našim partnerskim zemljama kao podrška njihovoj sopstvenoj strateškoj autonomiji. Povećanjem visokokvalitetnih geostrateških investicija, ima za cilj da unaprijedi evropske interese i da pozicionira EU istaknutije u geopolitički osporavanom svijetu jačanjem naših bilateralnih i regionalnih partnerstava.

Pokrivajući pet glavnih sektora – digitalni, klimu i energiju, transport, zdravstvo i obrazovanje i istraživanje – implementira se kroz pristup tima Evrope koji zajedno radi iza zajedničkih prioriteta i principa kako bi se postigao obiman i opipljiv i vidljiv uticaj na terenu. On mobiliše sve institucije EU, države članice EU, njihove razvojne finansijske institucije, Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj i evropski privatni sektor.

Global Gateway odbor, na nivou predsjednice Komisije i ministara spoljnih poslova država članica, pruža strateške smjernice za implementaciju inicijativa Global Gateway i identifikuje mogućnosti da se pokaže uticaj inicijativa. Evropski parlament je pozvan kao posmatrač, kao i, na ad hoc osnovi, predstavnici evropskih finansijskih institucija kao što su EIB, EBRD i nacionalne razvojne banke država članica.

Global Gateway investicije su ponuda o kojoj treba razgovarati i implementirati u dogovoru sa zemljama partnerima, a u skladu su sa strateškim okvirom postavljenim na samitima i drugim događajima na visokom nivou na kojima se na najvišem diplomatskom nivou angažujemo sa partnerima (kao što je EU). -samit AU, konferencija centralne Azije u Samarkandu, samit EU-Zapadni Balkan, samit EU-ASEAN, itd.).