Komisija obezbijedila paket podrške od 171 milion eura za infrastrukturu i privredu na Zapadnom Balkanu

 

Evropska komisija je najavila paket podrške u iznosu od 171 milion eura s ciljem unapređenja razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora kod partnera sa Zapadnog Balkana.

Novi paket podrške uključuje investicioni paket doprinosa iz različitih izvora finansiranja EU: doprinose iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) za projekat u Bosni i Hercegovini, doprinose bilateralnih donatora u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) za projekat u Crnoj Gori, kao i doprinose iz Instrumenta za reformu i razvoj (RGF) za projekte u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Današnji finansijski paket obuhvata investicione projekte i projekte tehničke pomoći koji su danas odobreni, dodatno potvrđujući posvećenost EU održivom rastu i regionalnoj povezanosti na Zapadnom Balkanu.

94,7 miliona eura za infrastrukturne investicije

Od ukupnog paketa, 91,8 miliona eura namijenjeno je infrastrukturnim projektima u četiri partnerske zemlje. Očekuje se da će ova sredstva mobilisati ukupno 263 miliona eura investicija kroz sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući digitalizaciju, čistu energiju, ljudski kapital, saobraćaj i životnu sredinu. Ključni projekti uključuju:

  • uvođenje širokopojasne internet infrastrukture u Albaniji;
  • unapređenje sistema prenosa električne energije u Sjevernoj Makedoniji;
  • izgradnju i energetski efikasnu rekonstrukciju obrazovnih objekata u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori;
  • elektrifikaciju željezničke pruge Drač–Tirana u Albaniji;
  • projekat vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda u Bosni i Hercegovini.

Ove projekte će realizovati partneri sa Zapadnog Balkana u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama.

Pored toga, 2,9 miliona eura opredijeljeno je za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini, s ciljem podrške budućim investicijama u sektorima energetike, vode, inovacija i istraživanja.

76,3 miliona eura za podršku privatnom sektoru

Paket takođe uključuje 76,3 miliona eura doprinosa programima za podršku privatnom sektoru, među kojima su:

  • Program „Western Balkans Forward“, koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da izvoze naprednije proizvode i usluge u region i EU;
  • Program „SME Go Green“, koji promoviše zelenu i cirkularnu ekonomiju, agribiznis, kao i investicije u zapošljavanje i rast;
  • pilot-program „Western Balkans Opportunities by Non-traditional Debt (W-BOND)“, koji MSP-ovima omogućava pristup finansiranju kroz diverzifikaciju izvora sredstava van tradicionalnih bankarskih kredita;
  • jačanje kapaciteta i upravljanja javno-privatnim partnerstvima u Bosni i Hercegovini.

Nakon odobrenja od strane Operativnog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan, projekti mogu preći u fazu realizacije. To uključuje finalizaciju neophodnih sporazuma sa partnerskim institucijama i korisnicima, pokretanje pripremnih studija za aktivnosti tehničke pomoći i okončanje procedura potrebnih za realizaciju projekata privatnog sektora. Po završetku ovog procesa može započeti implementacija podržanih investicija.

Pozadina

Plan rasta za Zapadni Balkan ima za cilj integraciju partnera sa Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje, produbljivanje reformi povezanih sa EU i povećanje finansijske pomoći radi ubrzanja socio-ekonomskog približavanja Evropskoj uniji. Instrument za reformu i razvoj za Zapadni Balkan, sa ukupnim finansijskim okvirom od 6 milijardi eura za period 2024–2027, predstavlja ključni finansijski instrument Plana, koji napredak u reformama pretvara u konkretnu podršku. Do danas je, od njegovog pokretanja u maju 2024. godine, u okviru ovog instrumenta odobreno 13 investicionih projekata u ukupnom iznosu od 156 miliona eura.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) igra ključnu ulogu u sprovođenju Instrumenta za reformu i razvoj, usmjeravajući 3 milijarde eura grantova i kredita za podršku prioritetnim investicijama u saobraćaj, energetiku, digitalizaciju i ljudski kapital. Takođe, WBIF podržava i sprovođenje Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), koji ima za cilj pomoć partnerima u procesu proširenja na putu ka članstvu u EU. Osnovan prije 15 godina, WBIF je zajednička finansijska platforma koja okuplja Evropsku komisiju, finansijske institucije, države članice EU i Norvešku. On direktno doprinosi Strategiji Global Gateway Evropske unije.

Više informacija