Oduzimanje poslovne sposobnosti drastično onemogućava pristup pravdi OSI

06.03.2020

Pitanje rješenja poslovne sposobnosti treba da se riješi bez odlaganja, u skladu sa Konvencijom UN-a, poručila je Plamena Halačeva

Institut oduzimanja poslovne sposobnosti koji se primjenjuje kada su u pitanju osobe s invalititetom OSI jedan je od najdrastičnijih primjera onemogućavanja pristupa pravdi odnosno pristupa pravima za tu populaciju, a crnogorsko zakonodavstvo trebalo bi revidirati kako bi se prioritetno zaštitilo dostojanstvo osoba s invaliditetom.

To je zaključeno na okruglom stolu “Pristup pravdi za OSI i jednako priznanje pred zakonom”, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore UMHCG, u saradnji s Centrom za građanske slobode CEGAS, a u okviru projekta koji je finasnirala Evropska unija.

“Osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost po sada važećim propisima, nema pravo sklapanja braka i porodice, pravo usvojenja, ne može biti podvrgnuta medicinsko-potpomognutoj oplodnji, ne može biti donor, niti primiti organ, nema pravo zaposlenja, ne može biti korisnik usluga za život u zajednici koje podrazumijevaju ugovorni odnos, nema pravo glasa i izbora u funkcije”, rekao je predsjednik Skupštine UMHCG-a Milenko Vojičić.

On je kazao da se u tim situacijama prema OSI pristupa kao prema objektu, a ne subjektu prava.

Woman talking during a press conference

Šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Plamena Halačeva ocijenila je da je potrebno uložiti dodatne napore na terenu i usklađivanju zakonodavstva sa Konvencijama Ujedinjenih nacija o pravima OSI.

„Zabrinjavajuće je i to što zakonska definicija invaliditeta u Crnoj Gori ostaje uzrok višestrukih ograničenja i kršenja prava OSI. Pitanje rješenja poslovne sposobnosti treba da se riješi bez odlaganja, u skladu sa Konvencijom UN-a“, istakla je Halačeva.

Halačeva je naglasila da je potrebno to hitnije adaptirati sudove i druge prostorije za javnu upotrebu za OSI.

Press conference

„Zakonodavne norme se moraju konsolidovati, uključujući obuku prevodilaca znakovnog jezika, uključivanje pomoćnika i posrednika u suđenju, kao i preduzimanje drugih mjera. Međutim, fokus ne bi trebalo da bude samo na poboljšanju zakonodavstva. Jedan od najvećih problema u pristupu pravdi je nedostatak informacija o pravima“, rekla je Halačeva.

Okrugli sto organizovan je u okviru projekta All = in Access 2 Justice – Svi jednaki u pristupu pravdi, koji finansira Evropska unija, kroz program pretpristupne podrške IPA, i kofinansira Ministarstvo javne uprave.