“Kroz ovaj project, finansiran od strane EU, Centar za istraživačko novinarstvo je sproveo istraživanje koje je ukazalo na mnoga važna i relevantna pitanja I pokazalo da se Crna Gora i dalje suočava sa  izazovima koji se tiču usklađivanja prostornog planiranja sa potrebama građana i sa održivim razvojem” kazala je Liselot Isakson, zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Prostorno planiranje možda djeluje kao manje privlačna tema, ali ono snažno utiče na kvalitet života svih građana - ne samo danas, već i dugoročno. Prostorno planiranje  neraskidivo je vezano za dobru upravu, vladavinu prava, održivi razvoj i zaštitu kako prirodnog tako i kulturnog bogatstva.

Govoreći na okruglom stolu koji je  organizovao CIN-CG u sklopu projekta "Ima li plana? Prostorno (ne)planiranje, urbanizam i infrastrukturni projekti u Crnoj Gori" Isakson je kazala da je Prostorno planiranje je poduhvat koji obuhvata više sektora i koji ima za cilj usklađivanje različitih, ponekad i sukobljenih aspekata - društvenih, ekonomskih i ekoloških.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janko Odović ocijenio je da je neophodno ograničiti gradnju na primorju.

On je naglasio da  je uvažavanje mišljenja struke, odnosno Agencije za zaštitu životne sredine od izuzetne važnosti kao i da treba staviti veto na izgradnju u velikom dijelu prostora.

Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović ocijenila je da se mora prekinuti sa trodecenijskom praksom uništavanja prostora.

"Ni Vlade nakon DPS nisu uradile dovoljno da zaštite prostor i prirodu. Vlasti se mijenjaju , ali se devastacija nastavlja", smatra Tadić Mijović.

Ona je kazala da su sva istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo pokazala da je čitav sistem u planiranom haosu koji je nekome odgovarao. Prostorno planiranje pretvorilo se u mašinu za pranje novca kriminalnim krugovima, a uništeni su najljepši prostori u zemlji od Budve do Durmitora... kazala je Tadić Mijović.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić  govoreći o značaju Prostornog plana Crne Gore istakao je da on predstavlja najvažniji dokument nakon Ustava i da bi ga tako trebalo posmatrati ako smo ekološka država.

Na okruglom stolu, Sonja Dragović i Jelena Rabrenović iz grupe arhitekata KANA (Ko ako ne arhitekt) predstavile su publikaciju o devastaciji Kolašina, navodeći da je uništavanje tog grada krenulo od 2008, a doživjelo ekspanziju programom ekonomskog državljanstva.

"Od 12 infrastrukturnih projekata, sedam je u Kolašinu, a infrastruktura to ne može da podrži", ocijenile su iz KANA-e.