Upravljanje migracijama: nove inicijative za jačanje evropskog integrisanog upravljanja granicom i ubrzanje povratka

Komisija je usvojila Komunikaciju koja predstavlja strateški okvir za evropsko integrisano upravljanje granicom (EIBM) za 5 godina i Preporuku* državama članicama o međusobnom priznavanju odluka o povratku i ubrzanom povratku. Na svom vanrednom sastanku 9. februara 2023. godine, Evropski savjet je ponovio važnost obezbjeđivanja efikasne kontrole spoljnih kopnenih i morskih granica EU u okviru sveobuhvatnog pristupa migracijama. Uoči sljedećeg sastanka Evropskog savjeta koji će razmotriti situaciju, Komisija kroz ove inicijative sprovodi neke od ključnih akcija navedenih u pismu predsjednice Fon der Lajen i u zaključcima Evropskog savjeta od 9. februara.

Efikasno evropsko integrisano upravljanje granicom

Ovom Komunikacijom, Komisija postavlja prvi višegodišnji ciklus strateške politike o evropskom integrisanom upravljanju granicama za narednih 5 godina.

Ovo je rezultat opsežnog procesa konsultacija između institucija, koji vodi ka zajedničkoj viziji upravljanja spoljnim granicama. Obezbjeđuje koordinisan okvir za nacionalne organe koji upravljaju granicom, kao i za preko 120.000 službenika državnih graničnih organa i Fronteksa, koji upravljaju njihovim svakodnevnim radom. Ključni prioriteti Strategije imaju 15 suštinskih komponenti, kao što su:

Kontrola granica, podržana kroz široku IT i međuagencijsku saradnju u cilju poboljšanja upravljanja migracijama i spremnosti za krizne situacije. Ovo će biti obezbjeđeno korišćenjem najsavremenije infrastrukture i efikasnog nadzora, kao što su kamere i dronovi; koherentne i sveobuhvatne nacionalne i situacione slike, efikasnu implementaciju Evropskog sistema za nadzor granica (EUROSUR) i pouzdanu analizu rizika. Informacioni sistemi EU za upravljanje spoljnim granicama (Šengen informacioni sistem, sistem za ulazak i izlazak, informacioni sistem za vizu i Evropski sistem informacija o putovanju i autorizaciji) i njihova interoperabilnost će olakšati granične prelaze. Povećana saradnja između svih vlasti na nacionalnom i nivou EU ključna je za bolje razumijevanje, otkrivanje i odgovor na izazove na spoljnim granicama EU.

• Traganje i spasavanje je ključna komponenta evropskog integrisanog upravljanja granicom. Kao prioritet, potreba za koordinacijom je prioritet između vodećih država i obalskih država, kao i potreba da se razviju najbolje prakse za blagovremenu i potpunu razmjenu informacija.

• Zajednički sistem EU za povratak: bolja koordinacija između nacionalnih vlasti i evropskih agencija je ključna komponenta za poboljšanje povratka. Države članice mogu u potpunosti da iskoriste podršku dostupnu od Fronteksa za sve faze procesa povratka. Koordinator za povratak uz podršku Mreže visokog nivoa za povratak koordiniraće sprovođenje operativne strategije za efikasniji povratak.

• Treba intenzivirati saradnju sa trećim zemljama kako bi se doprinijelo izgradnji operativnih kapaciteta trećih zemalja u oblastima granične kontrole, analize rizika, povratka i readmisije i borbe protiv krijumčarenja. U tom pogledu, istočnom i južnom susjedstvu biće dat poseban fokus, pored trećih zemalja iz kojih i kroz koje vode glavni migracioni putevi ka EU. Ovo doprinosi razvoju uzajamnih i sveobuhvatnih migracionih partnerstava sa zemljama porijekla i tranzita.

• Puno poštovanje osnovnih prava: zaštita granica EU mora se vršiti uz puno poštovanje osnovnih prava. Akcije EU i nacionalnih aktera treba da se sprovode u potpunoj saglasnosti sa pravom EU, uključujući Povelju o osnovnim pravima EU i međunarodnim pravom, uključujući i kroz efikasne mehanizme praćenja.

Jačanje saradnje na međusobnom priznavanju odluka o povratku i ubrzavanju povratka

Efikasan sistem EU za povratak je centralni dio dobrog funkcionisanja sistema migracija i azila, kao i sveobuhvatnog pristupa navedenom u Novom paktu o migracijama i azilu. Takođe može imati odvraćajući efekat na nesigurnu i neregularnu migraciju, pomažući u sprječavanju eksploatacije migranata razbijanjem poslovnog modela kriminalnih krijumčarskih mreža i promovisanjem bezbjednih legalnih puteva.

Komunikacijom, Komisija daje smjernice za sprovođenje uzajamnog priznavanja odluka o povratku, čime se zatvara rupa u pravnoj tekovini EU o povratku. Takođe ažurira prethodne smjernice koje je Komisija dala 2017. o povratku i podržava države članice u olakšavanju i ubrzavanju povratka.

Postavljeni blokovi uključuju:

• Uzajamno priznavanje odluka o povratku: Sa nadograđenim Šengenskim informacionim sistemom koji je stupio na snagu 7. marta, države članice sada mogu imati trenutna upozorenja o odluci o povratku državljanina treće zemlje koju je donijela druga država članica. Ovo omogućava uzajamno priznavanje odluka o povratku unutar EU i brzo izvršenje povratka sa bilo kog mjesta u Evropi. Fronteks će biti spreman da podrži države članice koje vrše povratak.

• Efikasniji povratak: Države članice mogu uspostaviti bliže veze između vlasti koje upravljaju azilom i povratkom. Oni su pozvani da to urade kroz IT sistem upravljanja predmetima povratka zasnovan na modelu koji je razvio Fronteks, usklađen sa Uredbom o Evropskoj graničnoj i obalskoj straži. Ovo će obezbijediti blagovremen pristup informacijama o državljanima trećih zemalja koji podliježu odluci o povratku. Preporuka takođe nudi smjernice o sprječavanju rizika od bjekstva i o alternativnim mjerama pritvora, što treba da ostane krajnja mjera.

• Podsticaji za dobrovoljni povratak: Neophodno je obezbijediti informacije o povratku u ranoj fazi procesa, uključujući i tokom procesa azila. Države članice treba da uspostave savjetodavne strukture za povratak i reintegraciju kako bi promovisale dobrovoljni povratak. Za državljane trećih zemalja koji su uključeni u ove programe, dobrovoljni povratak se može podstaći tako što se ne izdaju zabrane ulaska.

Sljedeći koraci

Što se tiče EIBM-a, Fronteks ima 6 mjeseci da prevede ovaj strateški pravac u operativnu i tehničku strategiju. Države članice imaju 12 mjeseci da ažuriraju svoje nacionalne strategije.

Komisija će blisko sarađivati na podršci državama članicama u operativnoj implementaciji ovih akcija. Evaluacija strateške politike EIBM-a je predviđena za 4 godine kako bi se definisao novi višegodišnji ciklus politike 2027. Komisija će takođe ove godine izvršiti evaluaciju Uredbe o Evropskoj graničnoj i obalskoj straži.

O povratku, radi praćenja implementacije Preporuke, države članice će godišnje izvještavati Komisiju, uključujući i broj obostrano priznatih odluka o povratku drugih država članica.

Namjenska finansijska sredstva će biti obezbjeđena u okviru Fonda za azil, migraciju i integraciju i instrumenta za upravljanje granicom i viza, posebno za međusobno priznavanje odluka o povratku i za bolje opremanje granične i obalske straže za efikasnu zaštitu spoljnih granica. Dodatna podrška će biti pružena implementaciji Preporuke o povratku, uz operativnu i tehničku podršku naših agencija.

Pozadina

Komunikacija EIBM-a je obaveza prema Uredbi Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu. Nadovezuje se na politički dokument koji je Komisija usvojila 24. maja 2022. godine, a na koji su svoj doprinos dali i Savjet i Evropski parlament. Ova sveobuhvatna strategija dijeli zajedničku viziju, u svim institucijama EU, ocrtavajući naš rad na spoljnim granicama. Analiza strateškog rizika koju je obezbjedio Fronteks takođe je odražena u prioritetima i smjernicama ovog saopštenja. Prate ga dva aneksa, od kojih svaki sadrži ključne radnje.

Preporuka o povratku nadograđuje Preporuku iz 2017. o efikasnijoj proceduri povratka i dopunjuje Operativnu strategiju za efikasnije povratke, od januara 2023. godine.