Deklarasaun Preliminár - Votasaun la’o ho di’ak no kontajen lalais remata loron eleisaun ne’ebé iha administrasaun di’ak tebes
Sumáriu
- Iha loron 19 Abril, timoroan sira vota iha segunda volta hodi bele hili sira-nia prezidente ba mandatu tinan lima. Eleisaun sira-ne’e kompetitivu no kampaña hala’o ho maneira pasífiku tebes, ho aumentu atake pesoál iha rede sosiál iha loron ikus. Preparativu sira ba votasaun organizadu tebes husi parte autoridade eleitorál sira no loron eleisaun la’o ho kalma no orden. Observadór UE sira fó avaliasaun pozitivu ba prosesu votasaun no kontajen. Prezensa husi fiskál sira husi kandidatu ida-idak no observadór nasionál sira halo prosesu ne’e sai transparente.
- José Ramos-Horta no Francisco Guterres “Lú-Olo” konkorre iha kampaña ida ne’ebé respeita liberdade fundamentál sira. Kandidatu sira dedika esforsu liután atu hasoru diretu no besik eleitór sira duké iha komísiu polítiku boot. Lú-Olo halo ninia kampaña bazeia ba unidade governu nian, ho Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN) ninia apoiu no partidu sira seluk husi koligasaun governu nian. Ramos-Horta, ne’ebé simu apoiu husi Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) no aliansa luan husi partidu polítiku sira no eis-kandidatu sira, halo kritika ba governu tanba inatividade no jestaun ladi’ak no mós halo kritika kona-ba Lú-Olo rasik tanba viola Konstituisaun. Kandidatu na’in-2 halo promesa ba populasaun kona-ba subsídiu finanseiru sira-ne’ebé foun no atu hadi’ak programa sosiál sira.
- Komisaun Nasionál Eleisoins (CNE) no Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) iha kompromisu duni atu hala’o eleisaun ida ne’ebé transparente, no parte interesadu sira fiar liu ba sira-nia imparsialidade no profisionalizmu. Órgaun Administrasaun Eleitorál sira hatudu sira-nia matenek iha implementasaun eleisaun no kolabora di’ak ho parte interesada eleitorál sira durante prosesu tomak nia laran.
- Preparasaun lojístika ba eleisaun sufisiente no tuir tempu. Observadór UE vizita estasaun votu hamutuk 164 iha munisípiu 12 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse-Ambeno. Enjerál, observadór UE avalia katak votasaun no kontajen hanesan ‘di’ak’ ka ‘di’ak tebes’ iha estasaun votu hotu ne’ebé observa no deskreve atmosfera hanesan hakmatek. MOE EU sei kontinua nafatin iha nasaun hodi akompaña faze ne’ebé seidauk remata iha prosesu eleitorál ne’e, inklui rezultadu finál no desizaun husi reklamasaun, karik iha.
- MOE EU nia monitorizasaun ba média la deteta pagamentu publisidade ka anúnsiu ruma iha estasaun rádiu ka televizaun ne’ebé hala’o monitorizasaun. Anúnsiu edukasaun eleitorál namkari liuhusi média públika Rádio Televisão Timor-Leste (RTTL) hahú loron lima antes loron eleisaun. Durante segunda volta, RTTL TV, fornese kobertura editoriál hanesan ba Lú-Olo no Ramos-Horta, enkuantu grupu privadu, Grupo Media Nacional (GMN TV), kontinua aprezenta Ramos-Horta ho maneira predominante. RTTL TV halo kobertura notísia uitoan tan kona-ba Lù-Olo, enkuantu GMN TV nia notisiáriu aprezenta Ramos-Horta dala rua liután duke Lú-Olo.
- MOE UE nia monitorizasaun husi kandidatu sira-nia pájina Facebook, pájina apoiu no partidu polítiku hatudu katak konteúdu simu interasaun la barak husi utilizadór no la mosu debate ka troka sira-ne’ebé signifikativu. Lú-Olo nia pájina Facebook publika konteúdu kona-ba prezidente nia kuadru konstitusionál no podér, no aumenta mensajen sira kona-ba oferta husi apoiu finanseiru ba família, katuas no ferik sira no funsionáriu husi administrasaun lokál. CNRT nia publikasaun sira promove Ramos-Horta no Xanana Gusmão nia atividade barak iha tempu uluk, i loron ikus husi kampaña sira publika atake pesoál kontra Lú-Olo, Taur Matan Ruak, Mari Alkatiri no Naimori Bucar.
- Kandidatu na’in-2 kompete ho kondisaun sira hanesan, ho rekursu husi kampaña hanesan. Kampaña nia regra kona-ba finansiamentu la tuir prátika di’ak tomak, tanba la prevee limite ba doasaun no despeza no la ezije relatóriu kona-ba doasaun husi sasán. Supervizaun proativu no relatóriu transparente sira mak nu’udar pré-rekizitu ba kontabilidade ida ne’ebé metin ba finansas polítika sira, liuliu tanba kandidatu sira simu fundu públiku ba kampaña polítika. Maski rekezitu legál sira no kontráriu husi prátika ne’ebé di’ak, auditoria husi kandidatu sira-nia relatóriu finanseiru iha tempu uluk kadavés la publika.
- Observadór UE akompaña besik eventu kampaña 62 sira nota katak maski iha aumentu husi feto nia partisipasaun ativu nu’udar oradór, númeru feto nu’udár partisipante mak menus. Aleinde ne’e, kompara ho primeira ronda, iha promosaun uituan de’it kona-ba asuntu hakbiit feto.
Konkluzaun preliminár
- Antesedente sira
Iha loron 19 Abril, timoroan sira vota iha segunda volta hodi bele hili ninia prezidente ba mandatu tinan lima. Ida-ne’e mak eleisaun prezidensiál dalimak ne’ebé hetan observasaun husi Uniaun Europeia. Kandidatu independente na’in-rua konkorre iha segunda volta, ho apoiu husi partidu polítiku sira. Prezidente atuál Francisco Guterres “Lú-Olo” simu apoiu husi ninia partidu Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN). Polítiku esperiente no antigu Presidente José Ramos-Horta simu apoiu husi Xanana Gusmão no husi Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT).
- Ambiente Kampaña
Kampaña segunda volta habadak, promesa husi apoiu finanseiru no hadi’ak programa sosiál sira
Ramos-Horta no Lú-Olo kompete iha kampaña ne’ebé respeita liberdade fundamentál sira. Kandidatu sira simu hahusuk husi Conferência Episcopal Timorense hodi habadak períodu kampaña iha loron tolu relasiona ho loron Páskua. Aleinde kampaña nia kalendáriu nasionál sira, kandidatu sira aprezenta mós ba CNE kalendáriu lokál sira iha munisípiu oioin. Observadór UE sira nota katak mudansa sira iha kampaña nia kronograma la tuir notifikasaun iha prazu ne’ebé estabelese ona nia laran. Kampaña hatudu haloos husi estratéjia no aliñamentu fali husi mensajen sira, ho hamenus komísiu boot sira no aumentu husi esforsu hodi bele alkansa eleitór sira liuhusi dalan sorumutu sira iha nivel aldeia no kampaña ba uma ida-idak. Hafoin komísiu finál sira iha Dili no Liquiçá, CNE halo debate entre kandidatu ho trasmisaun direta husi RTTL .
Lú-Olo nia kampaña sai nu’udar demonstrasaun husi unidade governamentál. Aleinde FRETILIN nia Sekretáriu Jeral, Mari Alkatiri, Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak (Partidu Libertasaun Popular, PLP) no Naimori Bucar (Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan, KHUNTO) fó mós apoiu ba kandidatu. Ho primeiru-ministru nia adezaun ba kampaña, promesa kona-ba apoiu finanseiru ba família no veteranu hahú halo parte husi Lú-Olo nia mensajen. Ramos-Horta simu apoiu husi CNRT nia rede sira, Mariano Assanami Sabino Lopes husi Partidu Demokratiku (PD), kandidatu sira seluk husi primeira volta no partidu polítiku sira ne’ebé ki’ik liu. Kandidatu promote hadia edukasaun, servisu saúde nian, haboot tan subsídiu familiár sira no relasoins internasionál sira ne’ebé di’ak, enkuantu akuza governu husi inatividade, jestaun la loos no korrupsaun, no akuza Lú-Olo rasik husi viola Konstituisaun. Kandidatu na’in-rua halo promesa hodi rekoñese no fó fatin ba grupu arte marsiál no ritual sira, no Taur Matan Ruak sai ativu liu kona-ba ida-ne’e.
Kandidatu na’in-2 kompete ho kondisaun hanesan, ho rekursu ba kampaña hanesan. Evidente katak kandidatu na’in-rua uza vantajen estruturál no finanseira sira ne’ebé mai husi partidu polítiku sira-nia apoiu. Limite ba doasaun no despeza sira no ezijénsia hodi informa kona-ba doasaun husi sasán sei bele aumenta konformidade husi finansiamentu kampaña nian ho prátika di’ak. Supervizaun proativu no relatóriu transparente sira mak pré-rekizitu ba kontabilidade ida ne’ebé metin husi finansas polítika, liuliu tanba kandidatu sira simu fundu públiku ba kampaña eleitorál. Uluk kadavés la publika auditoria kona-ba kandidatu sira-nia relatóriu finanseiru, maski ezijénsia husi lei.
- Administrasaun Eleitorál
Órgaun eleitorál sira ne’ebé imparsiál no independente realiza eleisaun sira-ne’ebé ho administrasaun di’ak
CNE no STAE hala’o eleisaun ho administrasaun di’ak no inkluzivu. Instituisaun rua-ne’e hatudu independénsia no profisionalizmu iha sira-nia servisu. Enjerál, sira simu konfiansa husi parte interesada sira.
Órgaun jestaun eleitorál sira hala’o diálogu inter-institusionál no esforsu informal hodi hakmatek konflitu sira. Sira halo konsulta regulár ho kandidatu sira, autoridade lokál, grupu juventude, sosiedade sivíl, polísia no meius komunikasaun kona-ba preparasaun eleitorál.
Observadór UE sira relata kona-ba esforsu sira iha edukasaun votante iha nivel baze ho kampaña informasaun ba uma ida-idak. Hanesan mós iha primeira volta, iha aumentu husi anúnsiu ho informasaun ba eleitór durante loron ikus antes loron votasaun. Tanba Páskua, CNE no STAE halo konferénsia imprensa no entrevista sira iha televizaun ho númeru ki’ik, maibé publika atualizasaun regulár iha sira-nia pájina instutisionál iha Facebook.
- Komunikasaun Sosiál
Emisora públika RTTL TV fornese kobertura editoriál no notisioza hanesan ba kandidatu sira, enkuantu TV privadu GMN favorese Ramos-Horta nia kampaña
Emisora públika Rádio-Televisão Timor-Leste (RTTL TV) fornese kobertura editoriál (inklui notísia, programa live no sira seluk) no kobertura notísia ekuitativa ba Ramos-Horta no Lú-Olo, ho maneira neutru no pozitivu. Rádiu públika RTL aprezenta Lú-Olo iha 58 % husi kobertura editoriál tomak ne’ebé atribui ba kandidatu sira, no nia simu mós 75% husi kobertura notísia. TV públika no rádiu kumpre ho ninia obrigasaun legál hodi fó tempu antenna gratuitu hanesan ba kandidatu rua, maski Ramos-Horta hetan boot liu dala-rua husi Lú-Olo ne’ebé la simu oferta tomak husi tempu antena grátis. RTTL nia programa eleitorál gratuitu husi minutu 3, ‘Ita-nia Prezidente’ hala’o ho kandidatu na’in-rua, enkuantu ninia programa husi oras ida, Esklusivu,aprezenta primeiru-ministru no Ramos-Horta, maibé la’ós Lú’Olo, ne’ebé la aproveita oportunidade ida-ne’e. Enjerál, TV públika kumpre nini obrigasaun legál hodi fó kobertura ekilibradu no imparsiál, enkuantu rádiu públika fó tempu antena barak liután ba Lú-Olo. Anúnsiu edukasaun eleitorál namkari liuhusi média públika RTTL TV no Rádiu hahú loron lima antes loron eleisaun.
Kobertura editoriál no notisioza husi grupu privadu, Grupo Media Nacional (GMN TV) kontinua favorese Ramos-Horta, ne’ebé simu 71% husi totál kobertura notisioza ba kandidatu sira kontra 29 % husi Lú-Olo. Rádio e Televisão Maubere (RTM) kuaze la kobre kampaña iha ninia programasaun regular. Maibé kobre kuaze ho eskluzividade kampaña Lú-Olo live, ne’ebé viola ezijénsia atu fó oportunidade no tratamentu hanesan ba kandidatu sira hotu. RTM la disponibiliza tempu antenna gratuitu ba Ramos-Horta, enkuantu Lú-Olo rekuza partisipa iha programa gratuitu Grande Entrevista no Talk to Me husi GMN TV.
Rádiu komunitáriu sira hanesan fonte informasaun importante iha área rural, maibé laiha kandidatu ruma ne’ebé uza oferta tempu antena gratuitu, hamenus eleitór sira-nia kapasidade hodi halo eskolla informada ida. CNE no STAE nia funsionáriu husi munisípiu kontinua partisipa iha entrevista iha rádiu komunitária sira hodi fahe mensajen sira relasiona ho eleisaun.
Média tradisionál ne’ebé simu monitorizasaun respeita silénsiu kampaña.
- Komunikasaun Dijitál no Media Sosiál
Kandidatu sira adapta estratéjia iha media sosiál ba segunda volta, ne’ebé aumenta tan anúnsiu ne’ebé selu no, kadavés, hasees husi lian kalmu no respeitu ne’ebé ita observa ona iha primeira volta
Hafoin primeira volta, maioria husi kandidatu nia pájina Facebookno pájina sira ne’ebé apoiu ba kandidatu sira agradese eleitór sira-nia apoiu no publika atualizasaun kona-ba apoiu husi kandidatu ne’ebé hetan eliminasaun no sira-nia partidu. Maski materiál eleitorál sei kontinua publika nafatin entre períodu rua husi kampaña nia laran, kampaña nia ritmu iha rede sosiál sira aumenta bainhira kandidatu nia órden votasaun define ona no períodu ofisiál ba kampaña hahú iha loron 2 Abril.
Kandidatu na’in-rua ajusta nia estratéjia husi média sosiál ba segunda volta. Lú-Olo nia kampaña publika mensajen oioin kona-ba medida sira hodi fó apoiu finanseiru ba família, katuas no ferik sira no funsionáriu administrasaun lokál. Grupu arte marsiál sira simu mós promesa apoiu liuhusi fó fatin ba sira no regulamentasaun siraba sira-nia atividade. Ramos-Horta uza ninia pájina rasik hodi halo kampaña ativu liu duke iha primeira volta, ne’ebé publika video live oioin kona-ba kampaña nia eventu sira, enkuantu ninia pájina apoiu Vota Dr. José Ramos-Horta publika video oioin kona-ba depoimentu husi apoiante sira, inklui ida husi ema ida ho defisiénsia. Iha inísiu, pájina Facebook CNRT nian publika konteúdu kona-ba atividade uluk husi Xanana Gusmão no post sira balun ne’ebé promove Ramos-Horta, maibé loron ikus husi kampaña sei dedika publikasaun ba halo atake pesoál kontra Lú-Olo, Taur Matan Ruak, Mari Alkatiri no Naimori Bucar.
Hanesan mós iha primeira volta, enjerál konteúdu simu interasaun la barak husi utilizadór no la hamosu debate ka troka ne’ebé signifikativu. Mosu kazu balu husi manipulasaun informasaun, maibé maioria husi sira la konsege manán forsa. Kandidatu sira kontrata publisidade selu barak liután duke iha primeira volta. CNRT mak ativu liu, ho maioria husi ninia anúnsiu hodi promove Xanana Gusmão. Plataforma Meta klasifika eleisaun iha Timor-Leste hanesan risku ki’ik no, karik laiha envolvimentu husi instituisaun timoroan, laiha instrumentu husi plataforma ne’ebé ativa hodi bele salvaguarda eleisaun iha Timor-Leste. Ho nune’e, Ad Library husi Facebook Meta nian la hatudu dadus kona-ba orsamentu no audiénsia sira husi anúnsiu polítiku sira, medida importante tebes hodi bele aumenta transparénsia husi hira mak gasta ho kampaña online sira.
- Feto sira-nia Partisipasaun
Feto sira partisipa iha eventu kampaña sira ho númeru ki’ik liu duké durante primeira volta, no, fó atensaun uituan de’it ba hakbiit feto.
Observadór UE ne’ebé akompaña besik eventu 62 nota katak feto sira partisipa ho menór númeru duké iha primeira volta. Maski nune’e, iha aumentu husi partisipasaun ativa husi feto nu’udar oradór iha kampaña nia eventu. Durante primeira ronda, ita observa feto marka prezensa nu’udar oradór iha 19% husi eventu iha kampaña Lú-Olo nian no 12% iha Ramos-Horta nian. Iha segunda volta, feto nia partisipasaun nu’udar oradór aumenta ba 25% iha Lú-Olo nian no 33% iha Ramos-Horta nian. Maski iha aumentu husi feto sira-nia partisipasaun ativa nu’udár oradór, iha foku uituan de’it ba hakbiit feto. Kandidata ba prezidente KHUNTO nian ne’ebé hetan eliminasaun, Armanda Berta dos Santos, asume knaar nu’udar Primeira-Ministra interina, tanba Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak hala’o kampaña hodi apoia Lú-Olo no, tanba ne’e, labele partisipa iha kampaña segunda volta. Nein ida husi eis-kandidata prezidensiál na’in-tolu envolve ativu iha kampaña husi kandidatu sira segunda volta nian.
- Sosiedade Sívil no observasaun eleitorál
Observadór no monitór nasionál sira kontribui ba prosesu eleitorál transparente ida
STAE fó akreditasaun ba observadór nasionál na’in-798 no internasionál na’in-151. Observatório da Igreja para os Assuntos Sociais (OIPAS) destaka númeru boot liu husi observadór sira ba prazu naruk (25) no prazu badak (375), aleinde volúntariu sira. Organizasaun ba defisiénsia RHTO, Belun, Fundasaun Mahein, La'o Hamutuk no Universidade de Díli haruka mós observadór sira. Gabinete Provedór Direitus Umanus no Justisa, Komisaun Antikorrupsaun no Inspesaun-Jerál hala’o votasaun no kontajen ninia monitorizasaun iha nasaun tomak.
Komunidade País sira Lian Portugés (CPLP) haruka misaun observasaun ida ho membru hamutuk na’in-11, Institutu ba Demokrasia no Asisténsia Eleitorál (IDEA) haruka observadór na’in-rua no Alumni husi Universidade Victoria haruka observadór na’in-12. Embaixada oioin iha Dili partisipa iha ezersísiu observasaun diplomátika ida.
- Loron Eleisaun – Votasaun no kontajen
Implementa votasaun ho di’ak, enkuantu kontajen la’o lalais tuir prosedimentu
Observadór UE vizita estasaun votu 164 durante loron iha munisípiu 12 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse-Ambeno. Loron eleisaun la’o ho dame, orden no kalma.
Observasaun husi abertura iha estasaun votu 18 haree katak votasaun hahú tuir oráriu. Observadór UE avalia dezempeñu husi ofisiál eleitorál sira nu’údar pozitivu iha kazu sira hotu. Númeru boot husi ofisiál eleitorál mak ema joven, no UE observa katak sira hala’o dezempeñu servisu di’ak liu iha segunda volta.
Durante loron ne’e nia laran, ita observa katak estasaun votu sei iha pesoál ne’ebé adekuadu no tuir votasaun nia prosedimentu loos. Observadór UE halo avaliasaun kona-ba prosedimentu jerál husi votasaun hanesan ‘di’ak’ ka ‘di’ak tebes’ iha estasaun votu hotu ne’ebé observa. Organizasaun husi estasaun votu hotu ne’ebé observa asegura segredu votu nian no estasaun votu 88 ne’ebé observa, asesivel ba ema ho defisiénsia sira. Kandidatu sira-nia fiskál fó transparénsia ba prosesu ho sira-nia prezensa iha estasaun 130 hotu ne’ebé observa, maibé la tuir regra ne’ebé hatete katak sei iha fiskál ida de’it husi kandidatu ida-idak. Fiskál sira husi kandidatu no observadór sira bele tuir prosedimentu sira sein restrisaun ruma ne’ebé la loos. Observadór nasionál marka prezensa iha estasaun votu 36.
Observadór UE konsidera nu’údar pozitivu transparénsia husi prosedimentu votasaun iha estasaun votu hotu ne’ebé observa. Hodi enkoraja, governu oferese mós trasnporte nune’e eleitór sira bele halo viajen husi Dili ba munisípiu sira.
Observadór UE avalia prosesu kontajen hanesan ‘di’ak’ ka ‘di’ak tebes’ iha estasaun votu 16 hotu ne’ebé observa. Haree katak maioria estasaun votu ne’ebé observa tuir prosedimentu. Fahe ho fiskál husi kandidatu sira kopia ida hosi akta apuramentu estasaun votu nian, nune’e sira bele verifika rezultadu hirak ne’e kompara ho rezultadu ofisiál.
MOE UE sei kontinua akompaña prosesu kontajen rezultadu iha sentru apuramentu munisipál sira, hanesan mós ho apuramentu ba rezultadu nasionál.
- Reklamasaun no Krime Eleitorál
Númeru ki’ik husi disputa eleitorál sira aprezenta ona relasiona ho kampaña
Aprezenta ona keixa rua de’it ba CNE. Lú-Olo halo reklamasaun katak ninia adversáriu halo kampaña liu oras ne’ebé bele. Ramos-Horta protesta kontra hahalok obstrusaun fiziku iha fatin husi ninia komísiu enseramentu no hafoin komísiu iha-ne’ebé ema tuda fatuk kontra ninia apoiante sira. Keixa sira-ne’e sei simu investigasaun hela husi autoridade kompetente sira. CNE informa mós katak durante períodu tomak kampaña nian halo servisu hamutuk ho polísia hodi bele resolve problema ki’ik relasiona ho eleisaun.
Uniaun Europeia hetan konvite husi Governu Timor-Leste hodi observa eleisaun prezidensiál sira iha tinan 2022. MOE EU nian lidera husi Domènec Ruiz Devesa, Membru Parlamentu Europeu husi España. Misaun ne'e kompostu husi ekipa prinsipál husi analista na’in-ualu ne'ebé mai Timor-Leste iha loron 14 fulan-fevereiru, no observadór sira ba tempu naruk na’in-24(LTO) ne 'ebé marka prezensa hahú husi loron 22 fulan-fevereiru. Aleinde ne' e, misaun ne'e mos halibur observadór ba kurtu prazu husi estadu-membru husi UE ne'ebé iha Timor-Leste no husi nasaun viziñu sira. Observadór sira mai husi Estadu membru UE 18. MOE husi UE avalia prosesu eleitorál tomak haree ba obrigasaun no kompromisu internasionál sira kona-ba eleisaun demokrátiku no mós lei sira Timor-Leste nian. MOE EU mak independente iha nia konkluzaun sira no tuir Deklarasaun Prinsípiu ba Observasaun Eleitorál Internasionál, ne'ebé hetan aprovasaun iha Nasoins Unidas iha fulan-outubru tinan 2005.
Bele hetan versaun eletrónika husi Deklarasaun Preliminár ida-ne’e iha pájina husi Misaun iha: www.eueom.timorleste.eu
Ba informasaun tan halo favor kontaktu ba Maria Telleria, Ofisiál Imprensa MOE EU
Tel. +670 7715 3494 / Email: maria.telleria@eueom-timorleste.eu